Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje

13.01.2023.

14:37

Autor: HRT/Hina

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Izvor: / Shutterstock

 Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni stabilizirala se u studenome, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja porasla je u studenom na mjesečnoj razini za 0,9 posto u EU i za jedan posto u eurozoni, pokazali su Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci. U listopadu smanjena je na oba područja za revidiranih 1,9%.

Rast proizvodnje odražava povećanje u sektoru kapitalnih dobara, koji u stopu prati sektor intermedijarnih dobara, sa stopama rasta od 0,7 posto u EU i 0,8 posto u eurozoni. Proizvodnja energije porasla je u EU blagih 0,1%, a u eurozoni se smanjila za 0,9%. Najviše se na oba područja smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,2% u EU i za 1,3% u eurozoni.

Hrvatska uz Estoniju i Švedsku

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,4%. Slijede Luksemburg s rastom proizvodnje za 5% i Malta gdje je porasla za 4,6%.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1,9% u odnosu na listopad kada je smanjena za 1,4%, pokazuju Eurostatove tablice. Veći pad bilježile su samo Estonija i Švedska, za 3,7% odnosno 3,3%. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Kočnica energetski sektor

Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje za 2% i u EU i u eurozoni, prema kalendarski prilagođenim podacima. U listopadu je porasla za 3,7% u EU i za 3,4% u eurozoni. Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 9% u EU, te za 8,8% u eurozoni u odnosu na prošlogodišnji studeni. Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je porasla za 7,2% u Uniji i 6,3% u eurozoni.

Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 10,2% u Uniji, te 10,7% u zoni primjene zajedničke europske valute.

Irska na čelu

Irska je ponovno prednjačila rastom proizvodnje, za 34,9% u odnosu na studeni 2021. Slijede Malta i Danska gdje je porasla za 15,5% odnosno 9,3%. 

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema kalendarski prilagođenim podacima pala za 2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od početka pandemije. U listopadu smanjena je za 0,3%.

Najviše je pala u Estoniji, za 12,2%, a slijede Slovačka i Rumunjska gdje je smanjena za 10,7% odnosno 4%.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!