Hrvatska na vrhu EU po rastu industrijske proizvodnje u rujnu

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU naglo se smanjila u rujnu dok je Hrvatska bilježila snažan oporavak, uz najvišu stopu rasta među članicama oba područja, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u rujnu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 odnosno za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, izračunali su statističari.

U kolovozu porasla je na oba područja za 0,6 posto.

U eurozoni najviše je pala proizvodnja trajnih i netrajnih potrošačkih dobara, za 2,1 posto. U EU najveći pad bilježila je industrija trajnih potrošačkih dobara, za 2,4 posto. U kolovozu porasla je na oba područja za 0,8 posto.

Smanjila se i proizvodnja energije, za 1,3 posto u eurozoni i za jedan posto u EU, nakon gotovo stagnacije u prethodno mjesecu.

Proizvodnja je povećana samo u sektoru kapitalnih dobara, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

Oporavak u Hrvatskoj

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u rujnu na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Belgiji, za 3,2 posto. Slijede Portugal s padom proizvodnje za tri posto, te Estonija i Irska gdje je smanjena za 2,9 posto.

Najviše je pak u rujnu porasla industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4,3 posto u odnosu na kolovoz, najsnažnije od lipnja 2020. godine. U kolovozu smanjila se za 2,2 posto.

Blizu je Hrvatskoj u rujnu bila Slovenija s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 4,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Oštar pad

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u rujnu za 6,9 odnosno za 6,1 posto, najsnažnije od lipnja 2020., prema podacima Eurostata.

U kolovozu smanjila se za 5,1 posto na području primjene zajedničke europske valute i za 4,4 posto u Uniji.

U eurozoni najviše se smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 9,5 posto, a u EU proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 8,9 posto.

Znatno je na oba područja smanjena i proizvodnja energije, za 5,8 posto u eurozoni i za 5,5 posto u EU.

U eurozoni i EU zabilježen je i pad proizvodnje intermedijarnih dobara za 4,5 odnosno pet posto.

Pozitivna četvorka

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je i u rujnu Irska, za 27,2 posto.

Dvoznamenkasti pad bilježile su i Belgija, Estonija i Bugarska, za 14 odnosno 12,5 i 11,5 posto.

U samo četiri zemlje EU proizvodnja je bila veća nego u prošlogodišnjem rujnu, a najviše je porasla u Danskoj i Grčkoj, za 2,8 odnosno 2,1 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u rujnu za 1,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, prema kalendarski prilagođenim podacima. U kolovozu bila se smanjila za 2,4 posto.

Blago je porasla i proizvodnja za Malti, za 0,4 posto.

U francuskoj industriji zadržala se na razini prošlogodišnjeg rujna, pokazuju Eurostatovi podaci.