Pri kraju je berba kukuruza, naše najzastupljenije ratarske kulture. Posljednjih godina to je jedan od hrvatskih glavnih izvoznih poljoprivrednih proizvoda. No, umjesto da kukuruzom povećamo vlastitu proizvodnju mlijeka i mesa, s obzirom na to da nemamo dovoljno stoke, velik dio završit će u nekoj drugoj zemlji prerađen u gotove proizvode, koje ćemo poslije uvoziti.
Posljednje redove kukuruza uzgojenog na 50 hektara ubire Zoran Piskač. Suša ga nije zaobišla, pa je urod manji nego lani. No pita se što s njim uz aktualne cijene koje se nude na tržištu.
- Naše se stočarstvo pogasilo i mi smo osuđeni samo na čistu prodaju. Cijena, što da vam kažem? Nadali smo se da će cijena biti barem 50 centi veća. Evo sad je suhi kukuruz 170, 175, a mi smo se nadali da će biti 200, 220 - i to je to, kazao je Zoran Piskač, Prgomelje.
Bjelovarski otkupljivač žitarica ističe kako sve upućuje na to da ćemo zbog manjka stoke i ove godine znatne količine kukuruza izvesti. No nije to izvoz kakav bismo željeli jer riječ je o sirovini koju će očito stranci bolje iskoristiti.
- Kukuruz će taj iza mene 90% završiti na talijanskom tržištu kad malo dođe cijena. Cijena je sad mala ne možeš dobit za kukuruz 175, 180 eura maksimalno. Činjenica je da se nama ne isplati ništa, a jedemo fini talijanski pršut i finu talijansku tjesteninu od koje 90% Talijani naprave iz naše sirovine, istaknuo je Goran Halauk, vlasnik tvrtke za otkup žitarica, Bjelovar.
Dok mljekarstvo rapidno tone, a broj se krava smanjuje, tovljači junadi još se žilavo drže, pa će i najbolje iskoristiti urod kukuruza. Na farmi pokraj Bjelovara tovi se junad i za izvoz.
- Kupili smo nekih 17.000 tona sirovog zrna s većom vlagom koja je pogodna za naše potrebe, za hranu za našu stoku, za tov junadi. Od toga je bilo 90% robe kupljeno iz razloga jer nemamo dovoljno površina da proizvedemo sami. Trenutno mi tovimo preko 12.000 grla na farmama., kazao je Andrija Makar, voditelj ratarske proizvodnje, Stočarstvo Raič, Gudovac.
Očito ćemo i ove godine dobar dio od gotovo 2 milijuna tona kukuruza izvesti, a mogli smo njime proizvesti stotine tisuća tona mesa i mlijeka koje smo prisiljeni uvoziti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!