Kako povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije?

Rat u Ukrajini nametnuo je više nego ikad prije pitanje ovisnosti zemalja o uvozu energenata. I dok neke države znatno ovisne o uvozu energenata iz Rusije, već uvode ili planiraju redukcije električne energije, u Hrvatskoj za takvo što, uvjeravaju nas - nema potrebe. Naime, velik dio domaće potrošnje, oko 80 posto, namiruje se iz proizvodnje u našim elektranama i nuklearki Krško, koja je u 50-postotnom hrvatskom vlasništvu...

Sunčane elektrane počele su graditi čak i naftne kompanije. INA ih od siječnja gradi u Molvama i Sisku, a od 2023. zajedno će proizvoditi 16 tisuća megavatsati električne energije godišnje. Usto, na jadranskim platformama počeli su mjeriti brzinu vjetra jer planiraju gradnju takozvane - odobalne vjetroelektrane. 

- To je rana faza projekta i to na offshoreu, znači, od obalnog vjetroparka, gdje smo ovih dana pokrenuli postupak mjerenja brzine i gustoće vjetra na našim postojećim plinskim platformama, s tim da mi ovdje postojeće platforme koristimo kao infrastrukturu koja nam pomaže u tom postupku mjerenja, kaže Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u INA-i.

Okretanje naftno-plinskih kompanija obnovljivim izvorima energije u skladu je s europskim i hrvatskim ciljevima smanjenja emisija ugljikova dioksida, ali i povećanja samodostatnosti u proizvodnji električne energije.  

- Hrvatska danas od 18,5 teravatsati električne energije koje troši uvozi 10 do 20 posto. Prošle je godine bilo samo 10 posto neto uvoza, a obično zna biti oko 20 posto. Ostalo proizvodi iz svojih elektrana i NE Krško, kaže Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Od električne energije proizvedene u Hrvatskoj u pojedinim kišnim godinama i do 50 posto stiže iz hidroelektrana, a oko 20 posto iz termoelektrana na plin i ugljen. U Nuklearnoj elektrani Krško proizvede se oko 15 do 18 posto, a ostatak je iz obnovljivih izvora sunca, vjetra, biomase i geotermalnih izvora.

Upravo je povećanje udjela obnovljivih izvora energije jedan od najvažniji hrvatskih energetskih ciljeva.

- Plan je da se do 2030. minimalno 3500 do 4000 megavata instalira novih obnovljivih kapaciteta, a naša je vizija da će to biti i više, kaže Milatić.

Grade se i nove hidro i reverzibilne elektrane, važne za skladištenje energije. Odluče li Slovenci graditi novi blok nuklearke u Krškom, Hrvatska želi suvlasnički dio. Uz smanjenje emisije ugljikova dioksida, rat u Ukrajini nametnuo je i nužnost što veće samodostatnosti u opskrbi energijom.

- Situacija u Ukrajini je zapravo ovu temu radikalizirala, ubrzala, i ono što se planiralo postepeno raditi očito će se morati raditi u jednom vrlo, vrlo kratkom broju godina, kaže Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu.

Iako Hrvatska velikim dijelom zadovoljava svoje potrebe za električnom energijom, povećavanje proizvodnje važno je i zbog sve veće potrošnje, koja će u budućnosti samo još i više rasti.