Hrvatski i irski guverner naglasili važnost povjerenja u institucije

Bitno je imati institucije i vjeru u njih, što vrijedi i za središnje banke koje su posebno važne u vremenima povišene inflacije i bankarskih kriza, poručili su u četvrtak hrvatski i irski guverner u HNB-u na tradicionalnom predavanju Ante Čičin-Šain.

Guverner irske središnje banke Gabriel Makhlouf u predavanju "Vrijednost institucija od povjerenja" je rekao da su izgradnja i održavanje povjerenja u institucije, pa tako i središnje banke, posebno izazovni u današnje vrijeme "alternativnih istina" i dezinformacija, koje negativno utječu na socijalni kapital.

Stoga, kako je rekao, središnje banke trebaju napore usmjeriti u nekoliko pravaca pa tako i dobro obavljati posao održavanja stabilnosti cijena, a moraju biti i transparentne, povezane sa zajednicom te objašnjavati svoju ulogu i ciljeve, kao i biti spremne mijenjati svoje poglede.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio da je povjerenje u institucije vrlo važna tema u ovom trenutku, s obzirom da se uloga nekih institucija dovodi u pitanje, u smislu trebamo li ih uopće.

"Institucije prostor za razgovor i dogovor"

- Bitno je imati institucije i vjeru u njih. Njihovo 'rašarafljivanje' nije dobro, jer gubimo prostor u kojem možemo razgovarati i dogovarati se. Te institucije mogu imati probleme i ne moraju biti najbolje, ali je puno bolje imati ih nego ne, ustvrdio je Vujčić.

U krajnjoj liniji, kazao je, i Nobelova nagrada je lani dodijeljena upravo ekonomistima koji su pokazali zašto su institucije ključne za razvoj društva.

- Ako imaš dobre institucije i vladavinu prava, puno je veća vjerojatnost da ćeš imati ekonomski rast nego ako ih nemaš, istaknuo je.

Kazao je da su se i ranije postavljala pitanja uopće o potrebi postojanja institucija poput MMF-a i Svjetske banke, a također, na sličan način je problematizirano i postojanje ovakvih neovisnih središnjih banaka kakve poznajemo, s obzirom na dugo vrijeme bez povišene inflacije.

Povjerenje tržišta u središnje banke  spustilo inflaciju bez recesije

No, naravno, inflacija je u jednom trenutku počela rasti, a prema Vujčićevim riječima, tada je nužno bilo imati instituciju poput centralne banke koja stopu inflacije može spustiti na niske razine bez velike žrtve, odnosno bez recesije.

Središnje banke su to uspjele, što je rezultat i toga što su im tržišta vjerovala da će moći spustiti inflaciju na oko dva posto, što je razina kojoj se eurozona sada i približava, rekao je.

Apostrofirao je i ulogu središnjih banaka u održavanju stabilnosti financijskog sustava, što isto također trenutno nije aktualno pitanje, iako nisu tako davne epizode bankarskih kriza u europskim zemljama, primjerice i Irskoj i Sloveniji, u kojima su po tri najveće banke bankrotirale.

Hrvatski guverner je spomenuo i istraživanje iz 2022. u kojem je svega 35 posto građana u eurozoni iskazalo interes za monetarnu politiku, dok ih oko 50 posto uopće nije znalo koji su ciljevi centralnih banaka. Takvi rezultati čude pogotovo s obzirom da je istraživanje provedeno 2022. godine, kada je inflacija već počela značajnije rasti.

Tako i Vujčić naglašava potrebu da centralne banke građanima u većoj mjeri objašnjavaju svoju ulogu i ciljeve, jer što oni bolje razumiju te uloge imaju i veće povjerenje, a naravno vrijedi i obrnuto.

Važna uloga Čičin-Šaina u razvoju hrvatsko-irskih odnosa

Ante Čičin-Šain (1935. - 2008.) u svojoj bogatoj karijeri bio je guverner HNB-a u razdoblju monetarnog osamostaljivanja Hrvatske, od 1990. do 1992. godine, nakon toga između ostalog i veleposlanik u Londonu, odakle je pokrivao Veliku Britaniju i Irsku, a kasnije i počasni konzul Irske u Zagrebu.

Predavanja u spomen na njega tradicionalno organiziraju hrvatska i irska središnja banka, a današnjem skupu se prigodno obratio i počasni konzul Hrvatske u Irskoj Gerard Danaher, apostrofiravši važnu ulogu koju je Ante Čičin-Šain imao u razvoju hrvatsko-irskih odnosa.