Hrvatski izvoz na Bliski istok zaustavljen ratom

Hrvatska sa zemljama koje su obuhvaćene sukobom na Bliskom istoku ima relativno skromnu suradnju. Izvezli smo proizvoda u vrijednosti od 310 milijuna američkih dolara, a uvezli za gotovo 300 milijuna. Ukupna robna razmjena s 13 zemalja na tom području čini samo 0,6 posto ukupne trgovine Hrvatske sa svijetom. Najvažniji izvozni proizvodi su drvo, duhan, jahte, ali i živa goveda, a uvozni, naravno, nafta i neke vrste plastike.

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Rekao je kako je hrvatski robni izvoz prema zemljama Bliskog istoka relativno skroman i čini tek oko 1 posto ukupnog izvoza Hrvatske.

Zbog toga, zasad nema većih prijavljenih problema među hrvatskim izvoznicima.

Ipak, Stojić upozorava da bi eventualni energetski šok koji bi pogodio Europu mogao imati indirektne negativne posljedice za hrvatsku ekonomiju.

- Ako cijena nafte dulje vrijeme ostane iznad 100 dolara po barelu, prosječna inflacija u Europi mogla bi porasti za jedan postotni bod, što bi smanjilo stopu rasta BDP-a za otprilike 0,5 postotnih bodova. To bi dovelo i do niže potražnje za hrvatskim izvozom kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, istaknuo je Stojić.

Naglašava kako cijelu situaciju treba promatrati iz prizme europske energetske nekonkurentnosti u odnosu na SAD i druga područja s kojima se Europa globalno takmiči.  

- Poduzeća u Hrvatskoj plaćaju oko 18 posto skuplju električnu energiju u odnosu na prosjek EU, koji je sam po sebi već relativno visok i smanjuje konkurentnost.

Stojić upozorava da potencijalni energetski šok dolazi u najnezgodnijem trenutku jer su mnoge članice EU već iskoristile zakonske okvire za subvencioniranje energije svojih poduzeća, čime štite radna mjesta i konkurentnost svojih ekonomija.

- Hrvatska je jedna od zadnjih članica koja može iskoristiti zakonodavni okvir, kroz porezne olakšice za energente, olakšice za mrežarinu i druge instrumente, kako bi smanjila pritisak i povećala konkurentnost, dodaje.

Ključni problem trošak rada

Uz energente, ključni problem je i rast troška rada, koji prema analizama i prema podacima središnje banke nadmašuje rast produktivnosti te potiče inflaciju.

- Hrvatska je u posljednje dvije godine prednjačila u EU po rastu troška rada, prosječno oko 14 posto godišnje, što je dovelo do smanjenja profitabilnosti poduzeća za gotovo 7 postotnih bodova kroz dvije godine. Najveći element tog pritiska je upravo rast udjela troška rada u BDP-u, rekao je.

Kako povećati konkurentnost?

Na pitanje kako povećati našu konkurentnost na tom tržištu, Stojić kaže: 

- Europska unija već ulaže ogromne napore u sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini sa trećim zemljama. Najveći uspjeh je sklapanje trgovinskog ugovora sa Indijom u određenim segmentima i sa zemljama Mercosura. EU nastavlja svojevrsne trgovinske ofenzive i nastoji sklopiti nove trgovinske ugovore sa mnogim trećim zemljama kako bi jačala konkurentnost u uvjetima kada se svijet zapravo dijeli u svojvrsnim carinskim ratovima, zaključio je.

Gospodarske posljedice

Bliski istok važno je tržište za hrvatski drvni sektor. Onamo izvozimo 60 posto bukove građe. Sad je sve stalo: nema ni prometa ni narudžbi. Iz Egipta - iako nije izravno zahvaćen ratom - nema ni plaćanja već isporučene robe.

- U ovom trenutku se ne razmišlja o isporukama, sve je u stagnaciji i čekaju se nekakav daljnji rasplet politički ili kakav će već biti u tom segmentu. Logistički sve stoji, rekao je Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera.

Tvrtka Končar sa zemljama Bliskog istoka ima ugovorene poslove u vrijednosti od 55 milijuna eura.

- Mislim da je preuranjeno govoriti da nešto stagnira ili da stoji jer prošlo je tjedan dana od ovih događanja. Ono što mi očekujemo da će se i ta situacija u neko pristojno vrijeme stabilizirati i da će se stvari vratiti u normalu, rekao je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končar d.d.

Čelnica udruge Xenergy pak tvrdi da izvoznici u zemlje Bliskog istoka sad ne mogu ništa planirati.

- Brojne takve kompanije su zadnjih godina usmjerile dio svog proizvodnog asortimana prema tim tržištima. Ta tržišta su izuzetno brzo rasla i potražnja za transformatorima i opremom za razvoj mreže da bi primila sve te nove tehnologija, dakle sve to će se sasvim promijeniti sasvim sigurno, rekla je Nela Vlahinić, predsjednica udruge Xenergy.

U zemljama Bliskog istoka nisu se mogli zasititi hrvatske junetine - poručuju iz hrvatske udruge Baby beef. Do početka rata hrvatski su stočari samo u Libanon godišnje izvozili 35 tisuća grla žive junadi.

- U tijeku su razgovori s libanonskim kupcima za utovare na brod. Nadamo se da ovaj rat neće utjecati na hrvatski izvoz, a isto tako da neće oslabiti stočarski sektor, nada se Filip Dragović, udruga Baby beef.

Zastoji i prekidi u logistici nisu jedine otegotne okolnosti za sve koji izvoze na Bliski istok ili preko tog područja. Dok čekaju smirivanje situacije, izvoznici traže druga rješenja jer svi troškovi u dobavnom lancu iz dana u dan rastu.