"Hrvatski potrošač mogao bi imati 20% skuplju hranu nego njemački"

Poljoprivrednici posljednjih tjedana masovno prosvjeduju - traktorima blokiraju ceste i gradove u mnogim zemljama Europske unije. 

U ponedjeljak su, podsjetimo, prosvjedovali i hrvatski poljoprivrednici u Čakovcu i Đakovu.

Sve ih zabrinjava poljoprivredna politika koju diktira Bruxelles. 

Tako se do 2030. planira smanjiti uporaba pesticida za 50%, a takozvani zeleni plan predviđa još veće promjene. 

Europskim seljacima to je razlog za brigu jer dok neki pesticidi i herbicidi izlaze iz uporabe, novih na ekološkoj bazi nema pa je već sada urod znatno manji.

Uljanu repicu sve je teže uzgojiti. 

Na udaru je štetočina i bolesti, a sredstava za zaštitu sve je manje. Čim ugrije, počinje prava bitka s nametnikom koji repici nanosi najveću štetu jer napada je u razvojnoj fazi, kada je najranjivija. 

- On u jako kratkom vremenu može napraviti puno štete, a pošto su ukinuta sredstva, insekticidi koji su bili jedini djelotvorni, pokušavamo svakako uništiti sjajnika no ne uspijevamo svake godine. Ovo vrijeme kako je ove godine nam odgovara, zato što je malo jača zima, ističe poljoprivrednik iz Lipika Ivan Galešić.

Od 2017. s 53 tisuće hektara zasijanih tom kulturom, prije dvije godine pali smo na 14 tisuća. 

Ipak ujesen je zabilježen blagi porast. Posljedice ukidanja zaštitnih sredstava već se vide, a za razvoj novih aktivnih tvari potrebne su godine.

- Oni pesticidi koji su ostali oni su napravljeni da više štite okoliš nego da nama koriste. Dakle, proizvodnja te uljane repice poljoprivrednicima je postala teret, dakle neisplativa. Rezultat je da nemamo te proizvodnje. Nemamo lijepih žutih polja, govori Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. 

S promjenama suočit će se i druge grane poljoprivrede.

Radi dobrobiti životinja za uzgoj bit će potrebno više prostora, a to znači i nova ulaganja.

To poskupljuje proizvodnju u cijeloj Europi pa se viškovi više neće prelijevati na naše tržište.

Svaka zemlja, da bi bila otporna na tržišne krize, nastojat će za svoje potrebe osigurati dovoljno.

- Mi možemo jedino, ako se ne promijeni poljoprivredna politika i ako ne povećamo poljoprivrednu proizvodnju, očekivati da ćemo imati skuplju hranu jer dosadašnja rasprodaja poljoprivrednih viškova kojih više u budućnosti nema, vodi tome da će hrvatski potrošač imati 20-ak % skuplju hranu nego njemački, ističe poljoprivrednik Miroslav Kuterovac.

Postavljenim pravilima nisu zadovoljni ni u Ministarstvu.

- U uredbi nisu dovoljno razjašnjeni ni kako se došlo do toga, koliko koja članica treba smanjiti uporabu pesticida. Budući da je Hrvatska na pola europskog prosjeka, a postoje mnoge države koje su visoko iznad prosjeka, zapravo nismo bili usamljeni u tome, stalno smo tražili da se tome pristupi analitički. Da početne pozicije budu različite za države članice, govori Nataša Zorić iz Ministarstva poljoprivrede.

A to bi se sve trebalo rješavati u idućem sazivu Europskog parlamenta.

Činjenica je da poljoprivrednici ni u jednoj članici nisu zadovoljni. Da bi se ostvarili zacrtani ciljevi, trebat će ih modificirati.