U Zagreb je stiglo izaslanstvo Azerbajdžana, koje vodi ministar gospodarstva Mikajil Đabarov. Točno je trideset godina otkada su Hrvatska i Azerbajdžan uspostavili diplomatske odnose, a zanimanje za jačanje gospodarskih odnosa najveće je u području energetike.
- Ove godine obilježava se 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa Azerbajdžana i Hrvatske koja je naš strateški partner. Drago nam je da pridonosimo energetskoj sigurnosti vašega gospodarstva i odlučni smo proširiti trgovinske odnose te investicije na temelju prijateljstva naših dviju zemalja, rekao je ministar gospodarstva Azerbajdžana Mihail Jabarov.
- Postoji veliki potencijal za razvoj ove suradnje u energetskom smislu u razvoju faramaceutike prisutnosti naših kompanija na njihovu tržištu. Također, zainteresirani su i za suradnju u turističkom sektoru i u posjetima i u investicijama, nadovezao se hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Interes za energetiku, turizam i farmaceutiku
Europska unija vodeći je trgovinski partner Azerbajdžana, no Hrvatsku s tom euroazijskom zemljom veže strateško partnerstvo, ponajprije zbog činjenice da Hrvatska uvozi čak 90 posto nafte iz Azerbajdžana. Unatoč tome, trgovinski je deficit i dalje golem, što dvije zemlje žele promijeniti. Ministar gospodarstva Azerbajdžana
Mihail Jabarov istaknuo je da postoje velike mogućnosti za daljnju suradnju.
– Energetika, turizam, farmaceutika i strojarstvo sektori su koji nas posebice zanimaju. Naša je trgovinska suradnja prošle godine dosegnula 900 milijuna dolara, a s obzirom na snažan rast hrvatske ekonomije vidimo tu velike prilike, rekao je.
Hrvatska trenutačno izvozi u Azerbajdžan skromne količine strojeva, uređaja i turbina, no mogućnosti su puno veće.
Plinovod vrijedan 1,5 milijardi eura
Ministar gospodarstva
Ante Šušnjar naglasio je da Azerbajdžan treba iskustva hrvatskih kompanija i njihovo znanje.
– Imamo izvrsnu suradnju na području energetike, a postoji i velik potencijal u farmaceutskom sektoru. Azerbajdžan je također zainteresiran za turističku suradnju, i u kontekstu posjeta i investicija, kazao je Šušnjar.
Jedan od ključnih zajedničkih projekata je Jadransko-jonski plinovod, vrijedan gotovo milijardu i pol eura, koji razvijaju azerbajdžanska kompanija SOCAR i hrvatski Plinacro.
– Plinovod će omogućiti sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj te plinifikaciju Crne Gore, Albanije i dijela Bosne i Hercegovine, pojasnio je
Robert Bošnjak iz Plinacroa.
Zeleni projekti na pomolu
Uz plin, Azerbajdžan u Hrvatskoj vidi potencijal i u zelenoj energiji te geotermalnim izvorima.
– Prepoznali smo nekoliko lokacija u Hrvatskoj za moguća ulaganja u održive hidroelektrane jer želimo prenijeti svoju tehnologiju za proizvodnju zelene energije, rekao je Ramiz Mammadov iz AS Group Investmenta.
Hrvatske tvrtke poput Končara, Fortenove i Dokinga već su u izravnim razgovorima s potencijalnim partnerima iz Azerbajdžana kako bi ojačale svoj izvoz na to bogato kaspijsko tržište.