HUP apelira na Vladu da ne podiže minimalac za 2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) apelirala je u ponedjeljak na Vladu da radi zaštite radnih mjesta u industriji ne podiže minimalnu plaću za 2026. i time pruži "priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost".

S konferencije za medije u sjedištu HUP-a poručeno je da treba prestati s umjetnim i naglim povećanjem troška rada jer profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj ostaje ispod prosjeka EU-a, što otežava ulaganja u produktivnost i razvoj.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković poručio je da se gospodarski rast može nastaviti samo uz ozbiljne investicije iz privatnog sektora, a da bi do njih došlo, tvrtkama je "potreban prostor".

Naime, kako upozoravaju poslodavci, kao posljedica niske produktivnosti investicije u privatnom sektoru lani su praktički prestale rasti, odnosno rast je iznosio tek 0,4 %.

Balković smatra da bi jedna godina "zastoja" sa "strelovitim" podizanjem minimalne plaće svima bila korisna, a u budućnosti bi se pri određivanju "minimalca" trebali slijediti najbolji europski primjeri, u vidu automatske indeksacije vezane uz inflaciju i produktivnost, čime bi se institut usklađivanja "minimalca" depolitizirao.

S obzirom na to da Vlada u ovo doba godine donosi odluku o iznosu minimalne plaće za iduću godinu, Balković je rekao da su zbog toga i sazvali današnju konferenciju.

- Ideja nam je apelirati na odgovornost, razum i to da probamo preispitati model na kojem smo dosad funkcionirali, izjavio je.

Gašenje radnih mjesta ukoliko će "minimalac" do 2028. narasti na 1250 eura bruto

Prema nedavnoj anketi, Vladino planirano povećanje minimalne bruto plaće s 970 na 1250 eura do 2028. godine za 16 posto članica HUP-a značilo bi zatvaranje radnih mjesta, a još 32 posto tvrtki kaže da bi teško izdržalo takvo povećanje te da bi ono negativno utjecalo na ulaganja. Situacija je još ozbiljnija kada je riječ o prerađivačkoj industriji u kojoj svako četvrto poduzeće ističe da "neće izdržati i da će zatvarati radna mjesta". Još 43 posto reklo je da bi teško prebrodilo takav rast "minimalca".

Balković je dodao da bi, u slučaju ostvarenja Vladinih najava podizanja minimalne plaće do 2028., bilo ugroženo otprilike dvostruko više radnih mjesta od onih za koje se trenutno isplaćuje minimalna plaća.

Naime, upozorio je, podizanje minimalne plaće utječe i na rast ostalih plaća u poduzeću, što je i veći problem od samog podizanja "minimalca".

Uz napomenu da poslodavci sudjeluju u radu povjerenstva za minimalnu plaću, glavna direktorica HUP-a Irena Weber rekla je da se još uvijek vode pregovori i ne zna se koliko će iznositi "minimalac" od iduće godine.

Minimalna plaća od 2019. skočila za 92 posto

HUP je u više navrata upozoravao na negativne efekte podizanja minimalne plaće, ističući da je posljednjih godina rast plaća bitno veći od rasta produktivnosti, čime hrvatsko gospodarstvo postaje nekonkurentno.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je da Hrvatska u Uniji u posljednjih pet godina prednjači po ukupnom rastu primanja, a samo je minimalna plaća od 2019. skočila za 92 posto, čime se Hrvatska nalazi na drugom mjestu u Uniji. S druge strane je profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj dvostruko manja nego u EU-u, pri čemu je Hrvatska "prvak" prema raskoraku u rastu profitabilnosti i rastu minimalne plaće.

Produktivnost je u prošlog godini, a pad je nastavljen i u ovoj, dok je, s druge strane, rast neto marže prije poreza u 2024. u odnosu na godinu ranije "mizerno" porastao, s 5,5 na 5,9  %, što je ispod prosjeka poduzeća u Uniji, upozoravaju poslodavci.

Iz HUP-a su, između ostalog, istaknuli da je masa plaća u državnom sektoru skočila 58 posto u posljednje dvije godine te trenutno doseže 12,3 milijarde eura ili 13 posto BDP-a, čime je Hrvatska po udjelu mase plaća iz državnog proračuna u BDP-u blizu Danske i Finske.

Ističu i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a u kojoj je prosječna plaća u javnom sektoru viša nego u privatnom sektoru. Također skreću pažnju i na to da podizanje plaća uvelike generira rast inflacije.

Najviše pogođeni radno intenzivni sektori

Podizanje "minimalca" najviše pogađa radno intenzivne sektore, pa su okupljene novinare sa situacijom u svojim industrijama upoznali predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije Marijan Batina, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije Zoran Uranjek i član izvršnog odbora Udruge drvne i papirne industrije Goran Petranović.

Batina je član Uprave tvrtke "Boxmark Leather", koja, između ostalog, proizvodi kožne navlake za autoindustriju, a otkrio je da će prosječna primanja radnika u toj tvrtki u 2025. iznositi oko 1200 eura. Pritom ovogodišnji rast "minimalca" predstavlja trošak za tvrtku od oko 1,5 milijuna eura, pa je nemoguće, s obzirom na dugoročne ugovore, te troškove "preliti" u rast cijena proizvoda.

Rekao je i da je tvrtka posljednjih godina, da bi isplatila plaće radnicima, bila prisiljena prodati dva pogona te smanjiti broj radnika.

Iznesen je i podatak da je neto marža prije poreza u djelatnosti tekstila, odjeće i kožnih proizvoda u 2024. iznosila 1,1 %. Slično je i u djelatnosti prerade drva i proizvodnje papira, koja je lani imala maržu od jedan posto, pri čemu je Petranović, koji je i financijski direktor delničke tvrtke "RST Pellet", upozorio na teško stanje u drvnom sektoru te rekao da bi daljnje povećanje "minimalca" dodatno urušilo profitabilnost i investicije u sektoru.

Uranjek, član Uprave metalske tvrtke "Harburg - Freudenberger" iz Belišća, također je upozorio da preveliki rast minimalne plaće posljednjih godina ugrožava konkurentnost tvrtke.

Kompanija je 2022. uložila 13 milijuna eura u novi pogon s vrhunskom tehnologijom te planirala dodatno zaposliti 130 radnika. No zbog velikog rasta plaća u kratkom razdoblju i nemogućnosti nošenja s konkurencijom je relativno brzo, krajem prošle godine, donesena Odluka o gašenju cijelog pogona, a strojevi su prebačeni u Poljsku. Pogon danas "zjapi" prazan, a Uranjek upozorava da prijeti i daljnje seljenje proizvodnje iz Hrvatske.

Inače, "HT Belišće" proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma, a kupci su joj kompanije poput Michelina, Goodyeara i Pirellija. Ujedno je i jedan od najvećih poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji, a trenutno ima oko 600 radnika, a lani ih je bilo više od 700.