HUP: Nužan zaokret u poljoprivredi radi nacionalne prehrambene sigurnosti

Nastave li se negativni trendovi u poljoprivredi Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističući kako je nužno prepoznati stratešku važnost poljoprivrede.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u prvih devet mjeseci 2024., kako su naveli, jedva raste 0,4 posto godišnje, što je osam puta sporije u odnosu na rast ukupnog BDV-a ekonomije. To je, kažu, već četvrta godina zaredom u kojoj poljoprivreda zaostaje za ukupnom ekonomskom aktivnosti.

Realni dohodak poljoprivrede je u 2024. pao 6,3 posto na 1,6 milijardi eura, u kombinaciji s padom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 0,3 posto na 28 milijarde eura.

Udio izvoza u prihodima poljoprivrednih tvrtki pao je na 14,6 posto, što je najniža razina od 2019. godine, a deficit u međunarodnoj razmjeni hrane i živih životinja skočio je na visokih 2,2 milijarde eura.

Hrvatska je stoga, kako navode, izložena rastu uvoznih cijena hrane poput mlijeka, mesa, ulja, kave ili kakaovca.

- U poljoprivredu je od 2013. do 2025. isplaćeno 8,3 milijarde eura potpora, ali ako se nastave negativni trendovi, Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću, ističe se u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, čiji su autori Josipa Filaković i Hrvoje Stojić.

Podsjetili su kako je HUP-ova udruga prehrambene industrije i poljoprivrede već upozorila na niz strukturnih problema, koji ograničavaju rast domaće proizvodnje hrane.

Kao ključne izazove izdvojili su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače.

Osnova svakog uspješnog poslovanja je planiranje, stoga su iz HUP-a pozvali Ministarstvo poljoprivrede da izradi dvogodišnji plan objave svih natječaja iz resora te postavi i vrlo transparentne i nedvosmislene uvjete za iste.

Prepoznati stratešku važnost poljoprivrede

Poslodavci smatraju da Hrvatska treba odmak od percepcije poljoprivrede kao socijalne politike i prepoznavanje njezine strateške važnosti.

Mišljenja su kako je nužno osigurati dodjelu državnog zemljišta na korištenje proizvođačima koji mogu povećati domaću proizvodnju.

Iznijeli su podatke da trenutačno više od 132.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji, dok se istovremeno sustav dodjele zemljišta odvija presporo i često ne daje prednost proizvodnim kriterijima.

Većina poljoprivrednih gospodarstava upravlja s manje od tri hektara poljoprivredne površine

Poslodavci ističu kako Hrvatska treba zaokret u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kako bi osigurala prehrambenu sigurnost i smanjila ovisnost o uvozu.

Navode kako je u Hrvatskoj registrirano 164.629 poljoprivrednih gospodarstava koji koriste 1.160.287 hektara poljoprivrednog zemljišta, a čak 55,6 posto poljoprivrednih gospodarstava ima površinu upisanu u ARKOD manju od tri hektara.

Kao glavne probleme trenutačnog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz HUP-a su izdvojili to što natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ne osiguravaju dodjelu zemljišta stvarnim proizvođačima, probleme s maksimalnom površinom u zakupu te problem privremenih ugovora što stvara nesigurnost kod proizvođača.

Smatraju stoga da "rješavanje problematike poljoprivrednog zemljišta mora biti prioritet, bez odgađanja, populističkih pristupa ili odluka koje ne doprinose rastu proizvodnje hrane".

- Hrvatska poljoprivreda ne može si priuštiti daljnje oklijevanje niti odluke koje će zadovoljiti kratkoročne interese, ali dugoročno ugroziti prehrambenu sigurnost i gospodarski razvoj. Umjesto kratkoročnih rješenja, potrebna je sustavna promjena u načinu upravljanja zemljištem. Poduzetništvo u poljoprivredi mora biti omogućeno i malim i velikim sustavima, no ključni cilj mora biti osiguranje dugoročnosti i prehrambene sigurnosti, umjesto sustava koji održava neproduktivne strukture nauštrb onih koji mogu osigurati stabilnu i održivu proizvodnju hrane, ističe se u Fokusu tjedna.

Novi zakon, poručili su iz HUP-a, treba osigurati da državno zemljište koriste oni koji doista proizvode hranu, a ne oni koji ispunjavaju administrativne uvjete.