Hrvatska udruga poslodavaca ponudila je svoj prijedlog porezne reforme kojom bi se u Hrvatskoj smanjili troškovi rada, povećala ukupna zaposlenost i neto plaće radnika. Što donosi taj prijedlog, razgovara li se o njemu u Vladi, hoće li biti prihvaćen?
HUP po pitanju poreza predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a kod više stope od 30 posto povećanje praga za njezinu primjenu s trenutnih 30.000 na 50.000 kuna.
- Gospodarstvo nije nekakav izdvojeni element u našem društvu. Ono je na sve moguće načine povezano s društvom. Ponašanje cijelog društva utječe na performanse gospodarstva. Jedan od tih elemenata jest i opterećenje rada, ističe Slobodan Školnik, dopredsjednik Vijeća članova HUP-a.
Školnik dodaje da svi zajedno doprinose društvu i da svi zajedno financiramo javni sektor.
- Imate situaciju da iznajmljivač u turizmu godišnje plati 300 kuna poreza godišnje na krevet, a onda uprihoduje par tisuća eura. S druge strane jedna blagajnica mora, da bi dobila par tisuća kuna neto, mora još par tisuća privrijediti za javni sektor. Ovaj s krevetom ne mora, ističe.
Dodaje da u Hrvatskoj postoji veliko opterećenje porezima i doprinosima.
- Ljudi se uvijek ljute da je neto mali, ali ono što poslodavci moraju platiti državi, to je izuzetno visoki. Mi se čudimo da su te zemlje izrazito napredovale, poput Češke, Estonije, Bugarske... Oni su stvorili bolju konkurentnost svojem gospodarstvu.
Školnik ističe da bi rezultat reforme bio da se svima povećaju plaće.
- Moramo znati i drugu stvar. Taj novac je konačan. Ako mi hoćemo smanjiti opterećenje dohotka ljudima, to se onda nekome mora uzeti. Mi tvrdimo da će se manjim opterećenjem gospodarstvo brže razvijati i da će se onda kroz druge porezne oblike država naplatiti. Kroz PDV ili potrošnju.
Ističe da Hrvatska ima ogroman proračun, prevelik već 20 godina, da imamo ogromnu upravu.
- Javni sektor se jako napumpao i to normalno, košta. On je djelomično neučinkovit.
Što se tiče sindikata, kaže da od 1905. imaju istu retoriku.
- Netko tlači raadnika, svi smo mi zločetsti, kao da mi ne bi htjeli dati veće plaće. Mi se danas borimo za svakog radnika, treba ga tražiti povećalom.
Govoreći o produktivnosti radnika, kaže da ima onih koji su odlično organizirani, a ima i onih koji su manje.
- Čitava okolina stavlja određene okvire, ističe.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!