HUP: U RH bi do 2030. trebalo raditi više od pola milijuna stranih radnika

Raste broj stranih radnika u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima MUP-a zaposleno ih je više od 172 tisuće. To je čak 28 posto više dozvola za boravak i rad nego u godini prije. 

Nedostaje radnika u gotovo svim djelatnostima. Prema računici Hrvatske udruge poslodavaca u Hrvatskoj bi do 2030. trebalo raditi više od pola milijuna stranih radnika. 

Nepalac Kamal Gurung u Hrvatsku je stigao iz Velike Britanije nakon Brexita.

- Njemačka ili Austrija mi nisu zanimljive. Hrvatska je sada nešto novo, nova zemlja koja je nedavno ušla u Šengen. Tu mi je ugodno, susrećem smirene i ugodne ljude, ističe Kemal. 

Nepalci su postali treći najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj, odmah iza državljana BiH i Srbije.

Stranci se najčešće zapošljavaju u graditeljstvu, turizmu i industriji. To su djelatnosti u kojima kronično nedostaje radnika. HUP je izračunao da će na temelju ekonomskog rasta i tržišne dinamike - do 2030. u Hrvatskoj raditi više od pola milijuna stranih radnika. To je gotovo trećina svih zaposlenih.

- Naravno moramo posebno uzeti u obzir ove demografske trendove, značajno smanjivanje broja stanovnika, broj radno aktivnog stanvništva, odlaska naših ljudi van naših granica. Čak neke analize pokazuju da će u narednih 20 godina hrvatska izgubiti 400 tisuća radno aktivnog stanovništva, kaže Jasminka Martinović, Hrvatska udruga poslodavaca.

No strani se radnici već susreću s nizom problema, a trebala bi ih riješiti legislativa.

Novi Zakon o stranicima trebao bi uvesti red i veću sigurnost. Primjerice, uveo bi crne liste za poslodavce koji ne prijavljuju radnike, a stranim radnicima trebao bi među ostalim omogućiti učenje hrvatskog jezika.

Traženi su radnici svih profila. Stopa nezaposlenosti od 6,5 posto - na povijesno je niskoj razini - primjećuju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te navode zanimljive poticaje za samozapošljavanje.

- Pa je 15 tisuća eura za prerađivačku industriju i građevinarstvo, 10 tisuća eura za ostatak prerađivačke industrije i informatiku i komunikacije i 7 tisuća eura za ostale djelatnosti, objašnjava Anđelka Batina, Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Nikad izdašniji poticaji. Nikad više agencija za zapošljavanje. Nikad više stranih radnika. Rade poslove koje domaći ne žele ili su svoje znanje i vještine odlučili unovčiti u zemljama u kojima - vrijede više.