HUP: Usporavanje inflacije ohrabrujuće, ali nema trajnije stabilizacije cijena

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je kako je usporavanje inflacije ohrabrujući signal, ali i upozorila da se još uvijek ne može govoriti o trajnoj stabilizaciji cijena.

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u svibnju stopa inflacije iznosila 5,2 posto u odnosu na svibanj prošle godine dok je u odnosu na travanj pala za 0,2 posto. Tako je prekinuto višemjesečno ubrzavanje rasta inflacije na godišnjoj razini koje je - dominantno pod utjecajem cijena energije - kulminiralo u travnju s 5,8 posto, što je bila najviša stopa inflacije od listopada 2023. godine.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u svibnju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,9 posto, dok je na mjesečnoj razini porasla za 0,1 posto.

Za HUP je usporavanje inflacije u svibnju mjereno HICP-om na 4,9 posto (s 5,4 posto u travnju) ohrabrujući signal, no poslodavci napominju da se još uvijek ne može govoriti o trajnoj stabilizaciji cijena. Hrvatska se, kako navode, i dalje suočava s izraženim domaćim inflatornim pritiscima što potvrđuje činjenica da cijene usluga već više od godinu dana rastu po stopama višima od sedam posto.

Istodobno, snažan rast mase plaća u javnom sektoru nastavlja podupirati domaću potražnju, a time i inflaciju, kažu poslodavci. Podsjećaju da je masa plaća u javnom sektoru porasla 63 posto u razdoblju od 2022. do 2025. godine, a ove bi godine mogla dodatno porasti za oko 800 milijuna eura zbog povećanja broja zaposlenih i ugovorenih povišica od tri posto.

Napominju kako inflacija ipak nije isključivo rezultat domaćih čimbenika, jer značajan rizik i dalje predstavljaju cijene energije koje su pod utjecajem geopolitičkih okolnosti i kretanja na međunarodnim tržištima.

- Upravo zato je važno da Hrvatska što prije aktivira instrumente za jačanje energetske konkurentnosti gospodarstva poput CISAF-a (Clean Industrial Deal State Aid Framework), ističe HUP, dodajući kako nije slučajno da Europska komisija razmatra dodatnu fiskalnu fleksibilnost državama članicama kako bi lakše odgovorile na visoke troškove energije i zaštitile konkurentnost industrije.

- U takvim okolnostima potrebno je čim prije implementirati registar stanovništva i ubuduće provoditi mjere potpore usmjerenima prema najugroženijim građanima, umjesto široko postavljenih i neselektivnih transfera, uz istodobno jačanje fiskalne odgovornosti, produktivnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Iz pozicije konkurentnosti naših poduzeća potrebno je pratiti mjere potpore koje provode naši trgovinski partner te osigurati usporediv porezni, administrativni i energetski tretman, poručuje HUP.