IEA: Europa bi najkasnije u svibnju mogla zabilježiti manjak dizela i mlaznog goriva

Azija je do sada najviše stradala od poremećaja u opskrbi energentima s Bliskog istoka, a Europa bi najkasnije u svibnju mogla bilježiti manjak dizela i mlaznog goriva, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.

Iran je na američko-izraelske napade na energetsku infrastrukturu uzvratio napadima na energetska postrojenja u drugim zemljama u regiji Perzijskog zaljeva koje su "ugostile" američke vojne baze.

Teheran je također preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju pak koordinirati tranzit s iranskom mornaricom.

- Trenutačna globalna energetska kriza ozbiljnija je od naftnih šokova iz 1973. i 1979. godine te od nestašice plina iz 2022. povezane s ruskim ratom s Ukrajinom, rekao je Birol u podcastu s čelnikom norveškog mirovinskog fonda Nicolaijem Tangenom.

- Iranski napadi na energetska postrojenja i ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac smanjili su isporuke nafte iz regije za više od 12 milijuna barela dnevno, izjavio je Birol.

- U naftnim krizama u 1973. i u 1979. godini izgubljeno je po nekih pet milijuna barela dnevno, napomenuo je čelnik IEA-e.

- Globalna opskrba plinom pala je za oko 75 milijardi prostornih metara u 2022. godini, no trenutačni manjak još je veći, dodao je.

Travanj će biti puno gori od ožujka, upozorio je Birol, napominjući da su u ožujku nafta i ukapljeni plin još stizali na tržište.

- U travnju nema ničega, naglasio je, prema izvješću turske novinske agencije Anadolu.

- Članice IEA-e odlučile su sredinom ožujka plasirati na tržište rekordnih 400 milijuna barela nafte iz zaliha, najviše u povijesti, podsjetio je čelnik agencije.

- Ali moram biti vrlo iskren, to samo ublažava problem i neće ga riješiti, upozorio je.

- Ključno je rješenje u otvaranju Hormuškog tjesnaca, poručio je.

Izračun pokazuju da je ukupni gubitak isporuka iz regije Perzijskog zaljeva u ožujku dosegnuo nešto više od 370 milijuna barela nafte.

Najveći je problem, po Birolovim riječima, manjak mlaznog goriva i dizela.

- Vidimo manjak u Aziji, ali će ga uskoro, mislim, u travnju ili svibnju, osjetiti i Europa, dodao je.

Europa planira od kraja ožujka plasirati na tržište 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazali su podaci IEA-e, objavljeni 15. ožujka.

Birol je pak upozorio i da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će trebati vremena da ih se ponovno stavi u funkciju.

- Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti, zaključuje Birol.