Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnost?

Sektor svinjogojstva od ulaska Hrvatske u Europsku uniju gubi dah. U odnosu na nekadašnjh 3 milijuna svinja, danas ih tek oko 900 tisuća. Uz afričku svinjsku kugu, koja je na koljena bacila uzgajivače na istoku zemlje, najveći je problem zabrinjavajuće nizak broj krmača, što dodatno ugrožava budućnost svinjogojstva u nas.

Afrička svinjska kuga zadala je težak udarac svinjogojskom sektoru.

- Mi sada imamo afričku svinjsku kugu u zoni ograničenja koja je praktično ista kao što je bila postavljena i prije 3 mjeseca, uvijek treba biti oprezan, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

U borbi protiv bolesti ključne su se pokazale biosigurnosne mjere. Potvrđuje to i njemački primjer.

- U njemačkoj je od nove godine do danas potvrđen jedan slučaj afričke svinjske kuge potvrđen kod domaćih svinja no istovremeno, kod 900 divljih svinja potvrđena bolest, dakle, zemlja koja se suočila daleko prije nas s tom bolesti shvatila je gdje je glavno oruđe za rješavanje, a to su biosigurnosne mjere, rekao je Dragan Solić, načelnik Sektora za uzgoj testiranje i genetsko vrednovanje.

Okrugli stol

Na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti održao se okrugli stol pod nazivom "Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnosti?".

Skup se održao u sklopu radionice "Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena" u sklopu bilateralnoga projekta u istraživanju i obrazovanju. 

Istaknuto je kako hrvatsko svinjogojstvo danas ima oko 900 tisuća grla a uz afričku svinjsku kugu koja je nedavno pogodila ovaj sektor najveći je problem pad rasplodnog dijela.

- U sklopu jednog bilateralnog projekta kojeg je dobio fakultet zajedno s norveškom vladom smo se pokušali pozicionirati i otvoriti ovu našu problematiku vezano za svinjogojski sektor. Da li on ima neku budućnost i što ga očekuje u budućnosti s obzirom činjenicu da taj sektor od 2013. godine dolaskom u EU na neki način, gubi dah sa samim tržištem, zapit ao se. prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

- U eu svinjogojstvo spada po prosječnoj godišnjoj stopi također oko 5% tako da je njemačka u zadnje 3 godine izgubila oko 35% ukupnih uvjetnih grla u svinjopgojskoj proizvodnji veliki proizvođači mesa danska i španjolska smanjuju proizvodnju svinjskoga mesa, dodao je Zmaić.

- Svinjska kuga sad je napravila štetu. Ljudi će biti obeštećeni 5 programa, neki su 3. Što se tiče financijske strane, oni će biti obeštećeni, no u budućnosti će se te mjere morati malo bolje provoditi jer kuga je svuda oko nas, istaknuo je Mato Čačić, načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju Ministarstvo poljoprivrede.

Mreža klaonica i mesoprerađivačkih industrija, ostvarivanje konkurentnosti na tržištu proizvodima sa visokom dodanom vrijednošću, nacionalni uzgojni program trebali bi biti ključni u opstanku sektora.

- Od ukupnog broja svinja u Republici Hrvatskoj, rasplodnih kojih je 85 tisuća, imamo svega tisuću u nacionalnom uzgojnom programu. To je nemoguće da se nacinalno svinjogojstvo razvija na tim osnovama da bude temeljeno na hibridnim programima, kazao je izv. prof. dr. sc. Vlado Margeta, iz Katedre za svinjogojstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Proizvođači i struka žele obnoviti svinjogojsku proizvodnju no ističu i dodatne probleme koje žele ugraditi u budući zakon o obnovi svinjogojske proizvodnje.

- Ono što mi želimo je uvesti red na tržištu RH. Tržište i potrošači moraju znati kakvo meso jedu. Vi danas ne znate meso koje kupite u trgovini, niti kada je ta životinja zaklana niti kada je zapakirano meso, zaključio je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Rješavanje poljoprivrednog zemljišta, red na tržištu, stvarne robne zalihe, kvalitetno rješavanje investicija put su oporavka svinjogojskoga sektora, zaključuju u Osijeku.