13:54 / 29.09.2019.

Autor: Danijela Hegediš/HRT

Imamo ekološke površine, ali gdje su ekoproizvodi?

Foto: andreas160578 /Pixabay

Foto: andreas160578 /Pixabay

Foto: - / -

U Hrvatskoj smo - zvuči nevjerojatno - ali čak udeseterostručili površine pod ekološkom proizvodnjom.
U Hrvatskoj smo - zvuči nevjerojatno - ali čak udeseterostručili površine pod ekološkom proizvodnjom. Što zbog većih potpora, što većeg interesa pravih ekopoljoprivrednika, ali statistika bilježi čak 100 tisuća ekoloških hektara u Hrvatskoj.

Po tom rastu smo zauzeli i primat u Europi. Imamo površine, ali gdje su ekoproizvodi? Nemamo ih puno, ali naša Danijela Hegediš uspjela ih je snimiti i kušati u Čazmi, na 6. Eko sajmu.

Što se to vrti u Moslavini zelenoj - jesu li to sve sirevi ili ima i čvaraka?

- Mi smo otišli malo korak dalje pa smo  pa smo probali napravit čvarak od sira, pošto smo Slavonci, volimo začinjeno. Solidno ide,kaže Željko Lovrić Jovanović.

Da se bez inovacija teško probiti na tržište, znaju uzgajivači aronije - oni su to prije nekoliko godina uspjeli svojim bioprahom koji melju ručno u kamenom mlinu.

- Inovacija je užasno važna, tehnološka inovacija. To znači da morate živjeti aroniju. Mi ju živimo, mi ju sanjamo i mi je volimo i ja kažem tko kupi naš prozvod od aronije taj kupi i dio naše ljubavi, kaže Branka Radičić.

Vlasnik tvrtke koja od ljekovitoga bilja proizvodi različite proizvode, ekološku proizvodnju živi, kaže, od djetinjstva, a prije 27 godina bio je među prvim ekološkim proizvođačima u Hrvatskoj.

- Iz ljubavi to radim. Jako to volim i radim to već od 7.godine svoje mladosti tako da mi je to već u krvi i ne mogu bez toga, kaže Antun Francetić.

Sada zajedno s kooperantima proizvode na 52 hektara.

- Prodajemo je na vanjskom, ali najviše na našem tržištu u Hrvatskoj radimo s velikim kućama koje uzimaju ekološke proizvode i s njima dobro poslujemo i svu robu možemo kod njih plasirati, dodaje.

U Čazmi se okupilo 40-ak izlagača. Svatko ima svoju filozofiju, a ona biodinamička zahtijeva velik trud.

- Imamo svoje vlastito sjeme. Nemamo nikakvu drugu zaštitu osim tih biodinamičkih pripravaka koje radimo od ljekovitog bilja, ističe Slavica Šegović.

U usporedbi s 2017., prošle godine broj ekoloških poljoprivrednika porastao je gotovo 9 posto. No, ima i onih koji se pravila ne pridržavaju pa je, primjerice, lani oduzeto 316 certifikata. 

- Naravno da ima takvih primjera. Ovisno o veličini te njihove nesukladnosti određuje se način na koji će biti sankicionirani. Jedna od sankcija je naravno ne izdavanje certifikata ili vraćanje određenih površina u prijelazno razdoblje, ističe direktor tvrtke za nadzor Marko Potroško.

Velik je potencijal ekološke proizvodnje. Na europskom tržištu prosjek potrošnje je oko 60 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj samo 23 eura. Jesu li problem više cijene takvih proizvoda?

- One jesu možda malo veće, ali u odnosu na trud nisu onoliko velike koliko bi trebale biti. Kupina je u odnosu na konvencionalnu, možda 20 do 30 posto skuplja, kaže predsjednik Udruge "EKO Čazma" Dražen Diktić.

Hrvatskoj je ekološka poljoprivreda od strateške važnosti pa su potpore za ekološku proizvodnju, koja zahtijeva mnogo rada i truda, znatno veće od onih za konvencionalnu.

- Nisu dovoljni samo poticaji. Moramo raditi i na tom drugom dijelu, a to je ekološki način. I da malo pokušamo sačuvati tu našu prirodu koliko najviše možemo jer vidite što se događa. Tko misli i glavni su mu motiv poticaji taj je zalutao u tu priču, ističe Diktić.

Priča Eko sajma u Čazmi obojena je u zeleno pa se varijacija toskanske juhe iz Moslavine jela na, za okoliš, neopasan način.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!