Imamo svog frizera i mesara. Zašto ne bismo imali i svog pčelara?

19.11.2026.

07:00

Autor: Magdalena Šipić/M.B./Plodovi zemlje/HRT

Imamo svog frizera i mesara. Zašto ne bismo imali i svog pčelara?

Iz cijele Hrvatske ali i susjednih država - 16. međunarodni pčelarski sajam Dalmatina u Dugopolju okupio je više od 40 izlagača meda, pčelinjih proizvoda, prirodne kozmetike, raznih delicija, opreme i pribora. Bila je to prilika za razgledavanje i kušanje, ali i upoznavanje te razmjenu iskustava. A ona su za pčelare iz Jadranske Hrvatske već neko vrijeme - sve samo ne dobra.

Suša i vrućina oslabile pčelinje zajednice


- Svako područje ima svoje specifičnosti. Nije isto pčelariti u našem jadranskom priobalju i u kontinentalnom dijelu. U priobalju je teže pčelariti i doći do količine meda koju bi naše pčele mogle prikupiti, kaže Darko Martinović, dopredsjednik Jadranskog pčelarskog saveza.

Predsjednik Saveza Ivan Mravak kaže da je sezona dobro počela, no visoke temperature i dugotrajna suša ostavile su pčele bez dovoljno meda i peluda.

- Ova je godina bila teška i izazovna. Početak godine nije bio tako loš, ali onda su došle visoke temperature i suša. Sve je bilo suho, nije bilo vegetacije i nije bilo prinosa. Nije bilo ni meda ni peluda. Pčele su ušle slabe u zimu i nisu se mogle razvijati, tako da će biti problema s izimljavanjem pčelinjih zajednica. Nažalost, bojim se da će i iduća godina biti loša i da nećemo imati pčelinjih zajednica. Mi odradimo svoj dio dobro, ali ne možemo nadomjestiti prirodu. Imamo sve više obveza i moramo prelaziti sve više kilometara prema unutrašnjosti da bismo osigurali egzistenciju i prinose meda u svojim košnicama jer je gore drukčije, kaže Mravak.

Mirko Ljubičić, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije, kaže da na njegovu pčelinjaku u Imotskoj krajini kiša nije pala 106 dana.

- Mi smo farma na otvorenom. Što se tiče tehnologije, svoj dio odradimo dobro, ali ne pita se sve nas. Pedeset posto ovisi o nama, a pedeset o prirodi. Moj je pčelinjak u zapadnom dijelu Imotske krajine. Ondje smo ove godine bili točno 106 dana bez kiše. To nam je golem problem u radu, ali borimo se, prilagođavamo se cijeloj situaciji i pokušavamo se nositi s tim nepogodama, kaže Ljubičić.

Otkupa gotovo nema


Uz slabe prinose, pčelari upozoravaju na poteškoće s prodajom, niske otkupne cijene i velik uvoz.

- Plasman meda sve je lošiji, uvoz je golem, a u Hrvatskoj gotovo da i nema otkupa. Ako ga ima, cijene su vrlo niske. Dosta je i meda sumnjive kvalitete, a prodaju ga i ljudi koji uopće nisu pčelari, kaže Mravak. Upozorava na niske cijene i upitnu kvalitetu dijela uvoznog meda te smatra da su time zakinuti kupci.

Ljubičić poziva kupce da med nabavljaju izravno od lokalnih pčelara.

- Svi imamo svog automehaničara, frizera i mesara. Nema razloga da nemamo i svog lokalnog pčelara od kojeg kupujemo med. Time održavamo ekosustav, a kupci nam u tome pomažu, kaže.

- Nažalost, ljudi još ne shvaćaju da je med najbolja hrana i da bi trebali konzumirati domaći, kaže Silvio Cvitković iz Vođinaca. Dodaje da na odluke kupaca utječu niske cijene uvoznog meda.

Pčelari s obale i otoka udružili se zbog zajedničkih problema


Uz sve upitniju isplativost proizvodnje, Ljubičić kaže da je teško osigurati konkretnu pomoć svim pčelarima.

- Ministarstvo pokušava pomoći dodjelom sredstava, ali ima nas oko 9300 registriranih i još 30 posto manjih pčelara. Prevelika je to brojka, a i ulaganja su velika, pa je teško doći do konkretne pomoći. Snalazimo se, kaže Ljubičić.

- Dalmacija, Istra i naši otoci imaju zajedničke probleme. Zato smo se udružili kako bismo bolje razvijali potencijal koji imamo na ovim prostorima, kaže Martinović.

Na sajmu se ocjenjivala i kvaliteta meda, a Ljubičić kaže da su razlike među najbolje ocijenjenim uzorcima male.

- Svaki dalmatinski i hrvatski med dobar je i kvalitetan. Netko dobije zlatnu, netko srebrnu medalju, ali razlika je u nekoliko decimala. Sve su to vrhunski proizvodi i nemamo problema s kvalitetom meda, kaže.

Uz očuvanje kvalitete, za budućnost pčelarstva važni su bolja prepoznatljivost domaćeg meda, dolazak novih generacija pčelara i modernizacija proizvodnje. Sve češće i izraženije vremenske krajnosti traže i prilagodbu načina rada.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!