Robotizacija olakšava postizanje vrhunskih tehničkih standarda i osigurava točnost isporuke. Ljudima pomaže, ali ih i zamjenjuje na nekim radnim mjestima. No dok jedna radna mjesta ukida, stvara i nova.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, nakon četiri godine rasta, u 2018. padala je gotovo iz mjeseca u mjesec. Jedan od razloga svakako je stanje u pulskom i riječkom brodogradilištu, ali i usporavanje rasta u eurozoni. Usto, naša je industrija prema tehnologiji i broju robota u proizvodnim procesima među najlošijima u Europskoj uniji. No dobrih primjera - ima.
Proizvodnja automobilskih dijelova za vodeće svjetske kompanije nezamisliva je bez suvremeno opremljenih tvornica. U zagrebačkoj tvornici AD Plastik 45 robota boji, lijepi i prenosi autodijelove. Takva skupa tehnologija danas je, kažu, nužna za opstanak na tržištu.
Robotizacija olakšava postizanje vrhunskih tehničkih standarda i osigurava točnost isporuke. Ljudima pomaže, ali ih i zamjenjuje na nekim radnim mjestima. No dok jedna radna mjesta ukida, stvara i nova.
U tvornicama u Solinu i Zagrebu, AD Plastik ima ukupno 70-ak robota, dok ih cijela hrvatska industrija ima oko 250. A procjenjuje se da bismo ih trebali imati 2000.
Zastarjela tehnologija, kaže Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Addiko Banke, vidljiva je u mnogim našim industrijama, od tekstilne, drvne, metalne pa do brodogradnje. No čak i zastarjela brodogradilišta, kada ne rade, bitno utječu na smanjenje naše industrijske proizvodnje.
Usporavanje rasta u Njemačkoj i Italiji nikako nije dobra vijest za hrvatsku proizvodnju, izvoz i BDP. No stabilizira li se poslovanja u pulskom i riječkom brodogradilištu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ponovno bi trebala imati pozitivne stope rasta.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!