Industrijska proizvodnja u eurozoni znatno smanjena na kraju 2025.

Industrijska proizvodnja u eurozoni znatno je smanjena u prosincu, odražavajući pad u sektoru kapitalnih dobara, pokazali su u ponedjeljak preliminarni podaci Europskog statističkog ureda.

U prosincu je industrijska proizvodnja u eurozoni pala za 1,4 posto u odnosu na studeni kada je, prema revidiranom podatku, uvećana za 0,3 posto, izračunali su statističari na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka.

Pad na kraju prošle godine bio je najsnažniji od travnja, pokazuju podaci Eurostata.

Smanjeni opseg proizvodnje bilježila je i Unija, za 0,8 posto, nakon što je gotovo stagnirala u studenom.

Najviše je na oba područja na kraju prošle godine pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU-u. U prethodnom mjesecu bila je poskočila za 2,6 odnosno za 2,2 posto, pokazuju revidirani izračuni.

Proizvodnja energije gotovo se stabilizirala i smanjena je za samo 0,3 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,4 posto na razini Unije. U studenom bila je potonula za 2,2 posto u eurozoni i za 1,5 posto u EU-u.

Trend stabilizacije pratio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, pokazuju izračuni statističara.

Rast je na oba područja bilježio samo sektor trajnih potrošačkih dobara, za 0,2 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU-u. U studenom opseg proizvodnje u tom sektoru bio je pao za 1,8 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 2,2 posto na razini Unije, prema revidiranim izračunima.

Hrvatska uz Grčku

Najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u prosincu Slovačka, od 4,9 posto.

Slijede Njemačka i Španjolska gdje je smanjena za 2,9 odnosno za 2,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu porasla za 1,2 posto u odnosu na studeni kada je, prema revidiranom podatku uvećana za 0,6 posto. U listopadu bila je porasla najsnažnije u gotovo godinu dana, za 3,1 posto.

Blizu je Hrvatske na kraju prošle godine bila Grčka s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 1,6 posto.

Najsnažnije je porasla industrijska proizvodnje u Luksemburgu, za čak 6,4 posto. Slijede Švedska i Malta, gdje je uvećana za 4,4 odnosno za 4,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Više kapitalnih dobara

Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje u eurozoni u prosincu za 1,2 posto, otprilike upola slabiji nego u studenom.

Na razini Unije uvećana je za 1,4 posto, nakon skoka u studenom od 2 posto, prema revidiranom podatku.

Najviše je na godišnjoj razini na oba područja poskočila proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4,5 posto na razini Unije. U studenom bila je porasla za 3,8 posto u eurozoni i za 3,4 posto u EU-u, pokazuju revidirani izračuni.

Sektori netrajnih i trajnih potrošačkih dobara u eurozoni bilježili su pak pad proizvodnje za nešto više od dva posto, a sličan minus bilježili su i na razini Unije.

Proizvodnja energije smanjena je pak u eurozoni za 0,7 posto u odnosu na prosinac 2024. godine. U studenom bilježila je gotovo isti postotni rast.

Energetski sektor na razini EU-a smanjio je pak opseg proizvodnje u prosincu za 1,3 posto. U studenom proizveli su otprilike istu količinu energije kao i na kraju 2024.

Skok u Poljskoj

Najsnažnije je na godišnjoj razini u prosincu poskočila industrijska proizvodnja u Poljskoj, za 6,9 posto.

Slijedi Švedska gdje je porasla za 4,8 posto.

Blizu je i Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u prosincu za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine. U studenom bila je poskočila na godišnjoj razini za 8,7 posto, prema revidiranom podatku, najsnažnije od svibnja 2021. godine.

Najoštrije je pak na kraju prošle godine pala industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 8,5 posto. Slijede Luksemburg i Bugarska gdje je smanjena za 7,9 odnosno za 6,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.