Inovacije i digitalna transformacija ključni za rast srednje i istočne Europe

Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska mogle bi povećati produktivnost rada za čak 10 do 15 posto širom primjenom digitalnih tehnologija, osobito softverskih rješenja i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, navodi se u najnovijem redovnom ekonomskom izvješću za EU koji je u četvrtak objavila Grupacija Svjetske banke.

S obzirom na to da gospodarstvo Europske unije raste po stopi od približno jedan posto godišnje, poboljšanje takvih razmjera moglo bi potaknuti rast, povećati plaće i doprinijeti otpornosti radnih mjesta, ističu iz Svjetske banke (SB).

Kako se navodi u priopćenju, izvješće "Uspon inovacija: povećanje potencijala za radna mjesta i gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi" pokazuje da regija ulazi u novu fazu razvoja.

Konvergencija s EU-om pomogla je izgraditi snažne temelje za inovacije, no održavanje rasta sve će više ovisiti o mobilizaciji privatnih ulaganja i usmjeravanju kapitala prema najproduktivnijim poduzećima.

Brže i šire prihvaćanje novih tehnologija, osobito među malim i srednjim poduzećima, moglo bi ubrzati rast i dodatno ojačati konkurentnost cijele regije.

Srednja i istočna Europa u protekla je dva desetljeća ostvarila impresivan napredak, približila razinu dohotka prosjeku EU-a i proširila mogućnosti za milijune ljudi.

Očuvanje tog napretka ovisit će o povećanju produktivnosti, kroz širu primjenu digitalnih tehnologija, snažnija ulaganja u vještine te jasna i predvidiva pravila koja poduzećima omogućuju inoviranje, rast i konkurentnost.

Upravo se tako stvaraju brojnija i kvalitetnija radna mjesta te jača otpornost gospodarstva na buduće izazove, izjavila je direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Izdvajanja za istraživanje i razvoj i dalje ispod prosjeka EU-a

Iz Svjetske banke navode da su u protekla dva desetljeća Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska ostvarile snažan rast dohotka zahvaljujući trgovinskoj integraciji i uključenosti u europske lance vrijednosti.

Međutim, upozoravaju da taj model rasta postupno doseže svoje granice. S obzirom na smanjenje radno sposobnog stanovništva i već "napeta" tržišta rada, daljnji napredak kroz povećanje radne snage ili natjecanje nižim troškovima postaje sve teže ostvariv.

Stoga, istaknuto je, održavanje konvergencije s EU-om u sve će se većoj mjeri oslanjati na rast produktivnosti, potaknut inovacijama, bržim uvođenjem digitalnih tehnologija te prelaskom poduzeća na djelatnosti s većom dodanom vrijednošću i kvalitetnija radna mjesta.

Analiza također ističe koliko je važno da se inovacije i nove tehnologije brzo i ravnomjerno šire cjelokupnim gospodarstvom.

Izdvajanja za istraživanje i razvoj u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj i dalje su ispod prosjeka Europske unije - manja su od 1,5 posto BDP-a, u usporedbi s prosječnih 2,2 posto u EU-u.

Poduzeća također ulažu manje u nematerijalnu imovinu, poput softvera, istraživanja, podataka i unapređenja upravljanja.

U Poljskoj, primjerice, na takva ulaganja otpada 26 posto ukupnih korporativnih ulaganja, dok je prosjek u Europskoj uniji 37 posto.

Manja poduzeća, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, zaostaju u digitalnoj transformaciji, što ograničava rast produktivnosti.

Smanjenje tih razlika pomoglo bi gospodarstvima srednje Europe da dosegnu nove faze rasta, uz stvaranje produktivnijih i otpornijih radnih mjesta, naveli su iz Svjetske banke.