Ivanov: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Novi krug pregovora između Vlade i sindikata javnog sektora završio je rekordno brzo – bez dogovora i bez pomaka. Vlada ostaje pri ponudi rasta osnovice plaće od 1 posto, dok sindikati traže čak osam puta više, upozoravajući da takav prijedlog ne pokriva ni očekivanu inflaciju od oko 3 posto iduće godine. 

Istodobno, razlike u plaćama između javnog sektora i proizvodnje ostaju značajne, a obrazovni sindikati sve glasnije najavljuju mogućnost novog štrajka. O aktualnom zastoju u pregovorima, realnim učincima inflacije i stanju na tržištu rada raspravljalo se u emisiji Otvoreno.

Kroflin: Plaće u javnom sektoru zaostaju za gospodarstvom

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin istaknuo je da je trenutačna ponuda Vlade, za sindikate neprihvatljiva.

- Vlada nam je na prošlim pregovorima ponudila rast osnovice od 0,25 posto. Dakle, 1 posto od prvog rujna. Kad to promotrite na razini cijele 2026. to je 0,25 posto. Danas smo vidjeli ponudu, odnosno pomak tih 1 posto na 01. srpnja. To je dakle 0,42 posto kad to gledate na razini cijele 2026. godine. Za sve sindikate u ovom trenutku, to je neprihvatljivo, rekao je.

S ovogodišnjim povećanjem osnovice, upozorava Kroflin, plaće u javnom sektoru zaostaju za općim kretanjima u gospodarstvu.

- Ako gledamo kako se kreću projekcije rasta plaća u idućoj godini, negdje oko 6 posto, naravno da s ovim ne možemo biti zadovoljni. Mi ćemo ove godine već, s porastom osnovice od 3 plus 3, zapravo zaostajati za kretanjem i dinamikom plaća, istaknuo je.

Nakon što je Vlada 2024. provela reformu sustava plaća, sindikati priznaju da su plaće tada znatno porasle, no upozorava Kroflin da je raspodjela povećanja bila nepravedna.

- Kada kompariramo naše koeficijente i pozicije koje smo imali prije reforme u odnosu na neke druge sustave, poput recimo zdravstva ili sudstva ili nekih drugih segmenata, onda je sada naša pozicija komparativno lošija, kazao je.

Zirdum: Rast osnovice na 1.015 eura osigurava da plaće u realnom iznosu ne padaju

Anita Zirdum iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je da im je cilj povećanje osnovice.

- Osnovica trenutačno iznosi manje od 1.005 eura, a mi je želimo podići na 1.015 eura. Dakle, tu ne govorimo o 0,42 posto, govorimo o iznosu od 1.015 eura, koji se dalje množi s koeficijentom, te sa svim dodacima koji idu na plaću, također, i s brojem svih zaposlenih u državnoj službi i u javnim službama, istaknula je Zirdum.

Napominje Zirdum, da je od 2016. do rujna ove godine, da su plaće u javnom sektoru rasle znatno brže nego u privatnom sektoru.

- Ono što je bitno istaknuti je da su plaće, kumulativno gledajući u javnom sektoru, do sada rasle dosta više nego u privatnom sektoru. Govoreći o razdoblju od 2016. do mjeseca rujna 2025. godine, mi govorimo o rastu od 112 posto, dok je to bilo na razini privatnog sektora sve zajedno 94 posto, kazala je.

Naglašava Zirdum, da se svaka ponuda Vlade temelji na brojkama, a ne na improvizaciji.

- Svaka naša ponuda, odnosno ponuda Vlade, se temelji na brojkama. Pregovori nisu trgovina na placu. Ja znam da možda javnost to ponekad tako doživljava, ali temelje se zapravo na jako puno izračuna, koje radi struka, navela je.

Ivanov: Spirala cijena i plaća u Hrvatskoj zahtijeva reformu javnog sektora

Prema riječima Ivanov, makroekonomski gledano, Hrvatska već duže vrijeme bilježi fenomen spirale cijena i plaća.

- Mi u Hrvatskoj već duže vrijeme imamo fenomen spirale cijena i plaća. Cijene su porasle, a  porasle su i plaće. Plaće su trošak, pa su pogurnule rast cijena. I tako se sad to vrti već neko duže vrijeme. Svako novo pumpanje plaća koje obično počne u javnom sektoru, nastavi se u privatnom sektoru, te zapravo tu spiralu i dalje vrti, kazala je.

Kako bi se iz spirale izašlo, nužne su reforme, ističe Ivanov.

- Mi iz tog začaranog kruga moramo izaći. Zato trebamo napraviti reformu u javnom sektoru. Složit ću se sa stavovima Vlade, odnosno sa stavom da se što manje dozvoli rast plaća u javnom sektoru, da se što manje porezima opterećuje ekonomija. Da država što manje povećava minimalnu plaću, zato što nam troškovna efikasnost pada, navela je.

Naglašava Ivanov, manjak fiskalne discipline.

Od kad smo uveli euro, imamo još jedan problem, a to je da nam je fiskalna disciplina sve manja, istaknula je.

Stojić: Hrvatski javni sektor europski “viceprvak” po udjelu plaća u BDP-u

 Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić naveo je da smo prema masi plaća u javnom sektoru, nadomak 14 posto bruto-društvenog proizvoda.

- Projekcija monetarnog fonda je 13.5 posto, a prema projekcijama kada se uključi lokalna država, biti ćemo vrlo blizu 14 posto. Dakle, europski smo viceprvaci nakon Danske, a mislim da će se mnogi složiti da Danska ima bolju i bržu kvalitetu usluga u javnom sektoru, rekao je.

Prema riječima Stojića, u posljednjih pet godina razlika između prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru gotovo se udvostručila.

- Želim također spomenuti da je u vremenskom periodu od pet godina razlika između prosječne plaće u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor poduplana. Ona sad iznosi 33 posto, u periodu od 2019. do 2024. godine, naveo je.

Apostrofira da su posljedice vidljive i u zaposlenosti, dok javni sektor ove godine bilježi godišnji rast zaposlenosti, određeni sektori privrede bilježe pad zaposlenosti.

- Javni sektor ove godine bilježi godišnju stopu rasta zaposlenosti oko 3,5 posto, a prerađivačka industrija smanjuje zaposlenost za 2,6 posto, naglašava.

Produktivnost i profitabilnost

Produktivnost i profitabilnost ključni su za rast plaća u Hrvatskoj, ističe Stojić.

- Ako želimo povećati plaće, prvo moramo podići produktivnost, kazao je. Za to poduzeća trebaju standardnu razinu profitabilnosti, naveo je.

-  Naša prehrambena industrija ima prosječnu maržu oko 4 i pol posto. Zadnje tri godine prosjek u EU je 8 posto, rekao je.

Komentirajući profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj, Stojić ističe brojke koje su poražavajuće.

- Bruto profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj upola je manja u odnosu na prosjek Europske unije i oko trećinu manja u odnosu na prosjek istočne Europe, poručuje.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: