Izgradnja nizinske pruge do Rijeke od vitalne važnosti za Luku Rijeka

Riječka luka bi za 15 godina mogla stvoriti više od 3 milijarde eura ekonomske vrijednosti. Iako već ima veliku važnost za hrvatsko gospodarstvo, još nije dosegnula puni potencijal. 

Dovršava se važan terminal koji bi trebao povećati promet iduće godine, a tomu će pridonijeti i planiranje: treći trak autoceste od Rijeke do Zagreba od 2029., te izgradnja paralelne pruge na dionici Rijeka - Zagreb. Ona bi trebala biti dovršena najranije 2032., a najkasnije 2036. O potencijalima riječke luke Hrvatska gospodarska komora danas je organizirala konferenciju.

Profesori Davor Dujak s osječke Ekonomije i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta su prezentirali studiju "Ekonomski učinci riječke luke", po kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja "visoko učinkovite" željezničke pruge Rijeka-Zagreb do 2035. godine.

Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju.

Prema optimističnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

Puna modernizacija

Pesimistični scenarij, po kojem pruga nije dovršena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.

Inače, prema brojkama iz 2023. godine, ukupni "output" riječke luke na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 740 milijuna eura, pri čemu je u njoj zaposleno oko 2.500 ljudi, dok, kada se uključe dobavljači i ostali na koje njeno poslovanje utječe, ta brojke raste do oko 5.600.

Izgradnja i rekonstrukcija više dionica

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je da nova pruga Rijeka - Zagreb uključuje izgradnju i rekonstrukciju više dionica - Hrvatski Leskovac - Karlovac, zatim Karlovac - Oštarije, pa Oštarije - Škrljevo, te naposljetku Škrljevo - Rijeka - Jurdani. Upitan o optimističnom i pesimističnom scenariju završetka cijele dionice, Kršić je kao najraniju apostrofirao 2032., dok bi najkasnije pruga trebala biti gotova do 2036. godine.

Na isto pitanje, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je odgovorio da je on uvijek optimist.

- Uvijek 'guram i stišćem' da to bude što prije, poručio je.

Rijeka na tri prometna koridora

Ustvrdio je da Luka Rijeka ima dugoročni potencijal postati još veći generator rasta i konkurentnosti, pri čemu će donijeti nove prilike za zapošljavanje, povećanje izvoza i jačanje regionalne trgovine. Pritom, i on je naglasio, ključna ostaje izgradnja nizinske pruge od mađarske granice, preko Zagreba do Rijeke.

Podsjetio je na lanjsku izmjenu uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) po kojoj se Hrvatska našla na četiri prometna koridora, od čega se Rijeka nalazi na čak tri, što otvara mogućnosti za daljnja ulaganja.

Uz kontenjerski terminal Brajdica, na kojem se promet povećava iz godine u godinu, Butković je podsjetio i na Zagrebačku obalu, terminal koji će, kada bude završen i počeo s radom, riječku luku približiti "korak bliže zauzimanju vodeće uloge u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu". Naime, koncesiju za izgradnju i upravljanje tim terminalom dobile su tvrtka ENNA Logic i APM Terminals, sestrinska tvrtka Maerska, globalnog logističkog diva.

- Svaki uloženi euro u riječku luku generira 1,4 eura gospodarske aktivnosti te 1,55 eura dodane vrijednosti, istaknuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Između ostalog, rekao je i da je "Ministarstvo gospodarstva dosad donijelo odluke koje riječkoj luci omogućavaju brže manipuliranje teretom, tako ostvarivanje većih količina pa samim time i veću profitabilnost".

Hrvatska u prilici osnažiti geostrateški položaj

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj istaknula je da riječka luka ima poseban značaj za zemlje bez izlaza na more u okruženju, pri čemu je Hrvatska u prilici osnažiti svoj geostrateški položaj i značaj u europskim opskrbnim lancima.

Dodatni trak autoceste ali i paralelna pruga na dionici Rijeka-Zagreb trebali bi znatno povećati i ubrzati protok roba prema kontinentu. HŽ infrastruktura u tu svrhu ulaže milijarde: 

- Ulažemo trenutačno oko milijardu i pol eura iz EU fondova i 900 mil eura iz sredstava Državnog proračuna i kredita EIB-a u sljedećih 10 ak godina planira se uložiti još 6 milijardi eura, rekao je Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ infrastrukture.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa izjavio je da riječkoj luci iz godine u godinu rastu prihodi i dobit, a da kašnjenja u izgradnji pruge "od godinu ili dvije" ne znače ništa negativno jer prije desetak godina nitko nije vjerovao u ovakav razvoj luke. 

- To smo mogli samo sanjati, ustvrdio je Vukorepa, inače i kandidat HDZ-a za gradonačelnika Rijeke.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja je naglasio važnost ulaganja u infrastrukturu kao temelja kojima se otvara prostor privatnom sektoru za razvoj i ostvarenje svojih ciljeva.