Primorac: "Narodna" obveznica u prvom kvartalu, rok dospijeća dvije godine

Svjetska banka predstavila je izvješće o povećanju produktivnost u Hrvatskoj. U izvješću se ističe da je viši rast i životni standard ostvariv, i to kroz reforme usmjerene na produktivnost. Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da će se nastaviti ulagati u djelatnosti koje su visokoproduktivne, te pritom najavio izdavanje narodne obveznice u prvom kvartalu ove godine, uz rok dospjeća od dvije godine.

- Što se tiče kamatne stope, dakle, kupona, on bi bio preko 3 posto u svakom slučaju, ovisit će naravno o situaciji na tržištu u trenutku kada se budemo zaduživali, kakvi će biti. Ono što je važno istaknuti da ovo nije narodna obveznica koja je namjenjena isključivo građanima, osobito zato što prvi puta koristimo ovakvu jednu mogućnost, tako da će obveznica biti otvorena svima, pri čemu ćemo prednost dati građanima, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.

Ministar financija rekao je da će kamatna stopa, to jest "kupon", u "svakom slučaju" bila veća od tri posto.

- No to će ovisiti o uvjetima na tržištu u trenutku kada se budemo zaduživali, izjavio je Primorac na marginama konferencije Svjetske banke o podizanju dugoročnog rasta i produktivnosti Hrvatske.

Primorac je rekao da se nalazimo u vremenima gdje kamatne stope na kredite građana rastu, kamatne stope na depozite su i dalje niske, dok su likvidnost bankovnog sustava i štednja poprilično visoke, pri čemu je u tom sustavu po niskim kamatnim stopama deponirano više od 35 milijardi eura.

- U toj situaciji smo odlučili iskoristiti priliku i dati prije svega mogućnost i građanima da sudjeluju u izdanju obveznice, ne samo da ostvare određeni značajniji prinos na svoju štednju, nego i općenito s ciljem aktivnijeg uključivanja građana u ove procese, izjavio je Primorac, apostrofirajući da se na taj način između ostalog želi i oživjeti tržište kapitala te povećati financijska pismenost.

Izdavanje takve obveznice, koje podrazumijeva participaciju građana u primarnoj emisiji obveznica, zahtjeva i dosta tehničkih predradnji, a niz okolnosti se razjašnjava i s Hanfom, HNB-om, kao i dionicima koji će potencijalno tu sudjelovati, uključujući i komercijalne banke.

Cilj kraćeg roka dospijeća, rekao je Primorac, jest da građanima zaduživanje odnosno ulaganje njihove štednje bude prihvatljivo, pri čemu će im se pojasniti o kakvom instrumentu jer riječ te koje su mu prednosti i ograničenja.

Pritom, cilj je da građani koji kupe obveznicu je drže do dospijeća.

- U toj situaciji je i rizik za građane najmanji, odnosno izvjesnost ostvarivanja obećanih prinosa je najveća, rekao je Primorac, istaknuvši da se potencijalni rizik odnosi isključivo na situaciju u kojoj bi netko prije roka dospijeća želio prodavati obveznicu na tržištu.

Poželjno je da izdanje obveznice potakne rast kamata na depozite

Pojasnio je i da ovo izdanje obveznice neće biti namijenjeno isključivo građanima, u kontekstu i toga da se ovakva mogućnost koristi po prvi puta. Tako će obveznica biti otvorena svima, no građani će imati prednost, a sve što eventualno ostane neupisano s njihove strane upisat će institucionalni investitori, rekao je ministar financija.

- Potakne li ova mjera rast kamata na depozite, to će biti za nas jako dobro, to je nešto što želimo i potaknuti na neki način. To je korisno, odgovorio je Primorac na pitanje novinara o potencijalnom "domino" efektu ovakvog izdanja.

Svjetska banka: Dohodak hrvatskih građana može doseći prosjek EU-a za oko 15 godina

Kontinuiranim reformama i ulaganjima dohodak hrvatskih građana može doseći prosjek EU-a za manje od 15 godina, istaknuto je na konferenciji Svjetske banke, na kojoj je naglasak stavljen na reforme koje imaju za cilj poboljšanje produktivnosti gospodarstva.

- Važne reforme u povećanju produktivnosti, unaprjeđenju kvalitete obrazovnog sustava te povećanju sudjelovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal gospodarstva, istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.

Na konferenciji je predstavljeno bančino izvješće "Postavljanje temelja: Povećanjem produktivnosti do dugoročnog blagostanja Hrvatske", koje analizira pokretače rasta produktivnosti, pri čemu su kao ključni elementi povećanja produktivnosti apostrofirani jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti te poboljšanje učinkovitosti poslovanja privatnog sektora.

- Institucije i nositelji politika imaju važnu ulogu u promicanju tržišnog natjecanja i povećanju dinamičnosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Mjere za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, regulatornog opterećenja za poduzeća i povlastica koje pojedina poduzeća štite od poštenog tržišnog natjecanja, kao i poboljšana primjena antitrustovskih zakonskih propisa, mogu pomoći u pokretanju rasta privatnog sektora. Osim toga, za poticanje produktivnosti i ubrzavanje konvergencije s razvijenijim državama EU-a ključno je poboljšati apsorpciju i učinkovitost fondova EU-a, ulagati u istraživanje i razvoj i tehnologiju te u kvalificiranu radnu snagu, istaknuli su iz Svjetske banke.

Vincelette je poseban naglasak stavila na digitalizaciju i zelenu tranziciju kao područja koja mogu učvrstiti temelje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz jačanje održivosti.

- Dobra vijest je da je dobar dio ovih reformi već u planu i provedbi, a njihova puna implementacija će značiti povećanje prosperiteta, pri čemu će dohodak građana doseći prosječnu razinu europskog dohotka prije 2035. godine, izjavila je Vincelette.

Vincelette je čestitala hrvatskim vlastima jer je unatoč izazovnim vremenima održana makroekonomska stabilnost, istaknuvši i da ulazak u eurozonu i šengen daljnje jača gospodarsku otpornost i trgovinsku integraciju Hrvatske.

- To okruženje će doprinijeti rastu investicija, kao i ubrzanju reformi, ocijenila je.

Iz Svjetske banke su između ostalog istaknuli i da je Hrvatska postigla značajan napredak u podizanju životnog standarda građana u protekla dva desetljeća, pri čemu je BDP po stanovniku u 2021. dosezao 70 posto prosjeka EU-a, dok je 2001. to iznosilo 50 posto.

Primorac naglasio važnost jačanja ICT sektora

Ministar financija Marko Primorac pozdravio je jako dobru suradnju sa Svjetskom bankom, koja razvoju hrvatskog gospodarstva ne pomaže samo zajmovima već i ovakvim analitičkim izvješćima, kazavši i da se s njom trenutno surađuje na više projekata.

Govoreći o danas predstavljenom izvješću, rekao je da je Svjetska banka identificirala određene reformske napore koje je potrebno uložiti s ciljem povećanja produktivnosti.

Istaknuo je da je ta područja prepoznala i sama Vlada te kontinuirano radi na njihovom unaprjeđenju, kao što su jačanje administrativnog okvira, jačanje institucija, ulaganje u obrazovanje te u istraživanje i razvoj.

- I u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), naveo je Primorac, planirana su značajna sredstva za razvoj gospodarstva, pa tako i u zelenu i digitalnu tranziciju.

- Od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava raspoloživih iz tog plana, 3,6 milijardi eura usmjereno je na gospodarstvo i jačanje konkurentnosti, napomenuo je.

Primorac je rekao da se često ističe da Hrvatska velik dio svog gospodarskog rasta i općenito gospodarstva temelji na turizmu i uslužnim djelatnostima, pa je stoga cilj jačati djelatnosti koje su produktivnije, prije svega ICT sektor, čiju važnost je naglasila i Svjetska banka.

Drago mu je što su u izvješću prepoznati i uspjesi Vlade u dosadašnjem provođenju reformi, kao i rezultati koji su uslijedili, kao što su ulazak u eurozonu i šengenski prostor.

Weber: Nužne porezno rasteretiti plaće i povećati ulaganja u istraživanja i razvoj

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber poručila je da se konačno mora krenuti u ozbiljne reforme, pa tako i poreznog sustava, zdravstvenog sustava, kao i tržišta rada.

Pritom je istaknula nužnost poreznog rasterećenja gospodarstva, prvenstveno troška rada, kako bi se mogle povećati plaće i zadržati najobrazovanije i najtalentiranije radnike, važne upravo za proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i rast konkurentnosti i profitabilnosti cijelog gospodarstva.

U postizanju veće produktivnosti poslodavcima je važna i sigurnost po pitanju cijena energenata, u kontekstu toga da 31. ožujka istječu mjere iz Vladinog paketa koje se tiču regulacije tih cijena.

- Moramo već sada znati na koju razinu cijena energenata možemo računati. Bez toga nije moguće planirati ni nabavu ni investicije, a bez investicija, upravo u istraživanje i razvoj, nema ni povećanja produktivnosti, poručila je Weber.

Kao "poprilično šokantan" je istaknula nalaz Svjetske banke o tome da je produktivnost u Hrvatskoj triput niža od produktivnosti u Njemačkoj.

- To znači da tri hrvatska radnika proizvedu onoliko koliko jedan njemački radnik, navela je Weber, dodavši da po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i nužnih reformi, predstoji poprilično puno posla.