10:01 / 12.10.2021.

Autor: Hina/HRT

Izvješće: Samo lani država u razvoj otoka uložila 3,8 milijardi

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Dusko Jaramaz / PIXSELL

U proteklih 15 godina Hrvatska je u razvoj svojih otoka uložila 27,8 milijardi kuna, a samo lani državni i javni sektor uložili su 3,8 milijardi, najviše unatrag pet godina, pokazuje Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima za 2020. godinu.


U tih 3,8 milijardi kuna bespovratna sredstva su iznosila 3,5 milijardi, a kreditna, tj. sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) 324 milijuna, odnosno osam posto ukupnih ulaganja.


Od 2016. do 2020. u otoke je ukupno uloženo 12,27 milijardi kuna, ulaganja su rasla svake godine, a najviša su bila lani.


- To pokazuje da država otočno područje, stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala, ističe se u Izvješću.


S druge strane, vidljivo je smanjenje ulaganja kroz kreditna sredstva, 2016. iznosilo je 432 milijuna kuna, odnosno 25 posto ukupnih ulaganja, lani samo osam posto tih ulaganja.Gleda li se struktura ulaganja, od 2006. najviše je uloženo u prometnu povezanost i infrastrukturu (9,5 milijardi ili 35 posto), gospodarstvo (7,04 milijardi ili 26 posto), subvencije i potpore (3,4 milijarde ili 13 posto), komunalnu infrastrukturu (2,7 milijardi ili 10 posto).


U prošloj godini najviše su bespovratnih sredstava uložila ministarstva mora, prometa i infrastrukture (893 milijuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (647 milijuna), najmanje Ministarstvo hrvatskih branitelja koje je sa 10.000 kuna sufinanciralo jednu aktivnost - "Informiranje i podrška članova u borbi protiv pandemije Udruge HVIDR-a otok Krk.


Ministarstvo obrazovanja bez posebnih mjera za razvoj otoka


Ministarstvo znanosti i obrazovanja lani nije provodilo posebne mjere, projekte i aktivnosti u svrhu razvoja hrvatskih otoka, niti izdvajalo posebna financijska sredstva za tu namjenu.


Ministarstvo mora je samo za sufinanciranje mostarine mosta Krk utrošilo 57,7 milijuna kuna, kroz županijske uprave za ceste u prometnu infrastrukturu na otocima usmjereno je 60,4 milijuna, u otočni zračni promet 8,7 milijuna kuna itd.


Značajna bespovratna sredstva, 818 milijuna kuna, lani su u otoke uložile Hrvatske ceste, no otočni se javni cestovni prijevoz, s 24 milijuna kuna, poticao i preko Uprave za otoke Ministarstva regionalnog razvoja.


Besplatan prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom je na 17 otoka (Krk, Cres, Lošinj, Pag, Rab, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Iž, Brač, Hvar, Vis, Šolta, Korčula, Mljet, Šipan i Lastovo) i na poluotoku Pelješcu.


Gospodarstvo: U četiri godine 44 milijarde kuna prihoda


Jedan od pokazatelja 'isplativosti' ulaganja u otoke svakako je broj osnovanih gospodarskih subjekata, a njih je najviše (1257) bilo 2018.


Od 2017. do 2020. gospodarstvenici na otocima zajedno su uprihodili 44 milijarde kuna, najviše, 12 milijardi, 2019. U pandemijskoj 2020. prihodi su im bili 9,9 milijardi kuna, što je najmanje u četiri godine, a u odnosu na 2019, pali su za 18,1 posto.


Zbog pandemije, lani se broj zaposlenih na otocima smanjio za 1884 zaposlenika, s 23.174 u 2019. na 21.290.


Vesele podaci o rastu broja osnovnoškolaca, od školske godine 2013./14. kada ih je u otočkim školama bilo 8060, broj im je u školskoj 2020./21. narastao na 8582, a najviše ih je, 8658, bilo u školskoj 2018./19. godini.


Na 19 otoka rast, na 29 pad broja stanovnika


I dok se čekaju rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva, u Izvješću se navodi da je na otocima, po popisu iz 2011. godine, živjelo 1,98 posto više stanovnika nego 2001., na 19 naseljenih otoka zabilježen je rast ili jednaki broj stanovnika, a na 29 pad u odnosu na 2001.


Najveći rast, čak 171 posto, bilježili su Kornati, no kad se to prevede u apsolutne brojke broj stanovnika im je sa sedam porastao na 17. Povećanje od 87 posto, odnosno sa 1608 na 3000 stanovnika, u tom je razdoblju zabilježio Vir, Šolta je sa 1479 narasla na 1700, dakle za 15 posto, a Krk sa 17.860 na 19.383, tj. za devet posto.


Na vrhu ljestvice od 29 otoka koji su gubili stanovništvo su Vele Srakane, koje su 2001. imale osam, a deset godina kasnije tri stanovnika, što je smanjenje od 63 posto. Broj stanovnika smanjivao se i na Dugom Otoku (za sedam posto), na Lastovu i Visu (po pet posto), na Korčuli (četiri posto), Cresu i Murteru (po tri posto), Braču (jedan posto), dok je na Hvaru ostao praktično isti, 2001. taj je otok imao 11.103 stanovnika, deset godina kasnije 26 manje, 11. 077.


Na 50-ak stalno naseljenih otoka živi nešto manje od 133 tisuće stanovnika, svaki 32. stanovnik Hrvatske živi na otoku. Mladih do 14 godina je oko 13 posto, osoba u dobi od 15 do 64 godine je 65 posto, a onih iznad te dobi 22 posto, dakle više od petine.


Na otocima je 58 domova zdravlja/ispostava/ambulanti, 69 dječjih vrtića, 109 osnovnih i 13 srednjih škola, 23 doma za starije i nemoćne.


Vlada, koja je Saboru podnijela predmetno Izvješće, pohvalila se i kako je Hrvatska, uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja sustavno brine o svojim otocima, a što je već gotovo 20 godina pravno uređeno posebnim Zakonom o otocima koji je prvi put donesen 1999., a novi Zakon 2018. godine.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!