Jakić: Hrvatska ima priliku postati lider u e-metanolu

Nakon Davosa i poruka Donalda Trumpa o smirivanju tenzija vezano za Grenland, energetska pitanja ponovno dolaze u prvi plan. Posebno se raspravlja o energetskom smjeru SAD-a i samodostatnosti Europe. Koliki je potencijal Hrvatske u proizvodnji e-metanola kao goriva budućnosti, zašto je važno reagirati na vrijeme i što znači interes velikih energetskih kompanija poput Repsola.

Energetske poruke Trumpa u Davosu

Analitičar Ivica Jakić ocijenio je kako su poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa o energetici dosljedno usmjerene prema fosilnim gorivima, što je ponovno potvrđeno i tijekom njegova nastupa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Jakić je podsjetio da je Trump još na početku svog predsjedničkog mandata promovirao politiku intenzivne eksploatacije nafte i plina sloganom "drill baby drill", a istu je poruku, kako navodi, ponovio i prije nekoliko dana u Davosu.

Prema njegovim riječima, Trump je posebno kritizirao energetski smjer Ujedinjenog Kraljevstva, ističući nelogičnost velikih ulaganja u vjetroelektrane u Sjevernom moru, dok se istodobno ispod tog područja nalaze značajne zalihe plina.

- Trump je čak najavio, pomalo neobično, da se Amerika okreće uklanjanju vjetroparkova, rekao je Jakić, dodajući kako takve izjave jasno ukazuju na povratak politike oslanjanja na fosilna goriva.

Ipak, Jakić naglašava da pritom ne treba zanemariti činjenicu da su Sjedinjene Američke Države svjetski lider po broju nuklearnih elektrana, što im daje dodatnu stabilnost u energetskom smislu.

Kina daleko ispred u solarnim kapacitetima

Jakić se osvrnuo i na Trumpove tvrdnje da Kina nema značajne solarne kapacitete.

- Kad kažete da Kina nešto nema, to ne znači da već nije napravila. Dovoljan je jedan dan ne pratiti situaciju, rekao je, ističući kako Kina trenutačno bilježi snažan zaokret prema masovnoj izgradnji sunčanih elektrana.

Podsjeća da kineski fotonaponski paneli na europskom tržištu postoje već 15 do 20, pa i do 30 godina, dok se sama Kina dugo nije fokusirala na domaću proizvodnju solarne energije. Umjesto toga, prioritet su bili veliki hidroenergetski projekti, poput hidroelektrane Tri klanca na rijeci Jangce, snage oko 12.000 megavata.

Uz to, Kina trenutačno gradi najveću hidroelektranu na svijetu, čija će instalirana snaga iznositi oko 26.000 megavata, što predstavlja golemu količinu električne energije.

Jakić je podsjetio i da je Kina godinama bila vodeći svjetski proizvođač termoelektrana na ugljen, navodeći podatak da je u jednom razdoblju gotovo svake sedmice u mrežu uključivana nova elektrana snage oko 400 megavata. Međutim, svjesna potrebe smanjenja emisija ugljikova dioksida, Kina postupno gasi termoelektrane na ugljen te istodobno ubrzava puštanje u pogon velikih solarnih elektrana.

Jakić ističe kako Kina razvoj sunčanih elektrana sve više povezuje s proizvodnjom vodika, koji u toj zemlji postaje primarni energent budućnosti. Prema njegovim riječima, kineska strategija usmjerena je na to da se u sljedećih pet do šest godina vodik uvede na tržište kao ključni element dekarbonizacije čelične industrije.

- Ako Kina želi zadržati status jednog od najvećih svjetskih proizvođača čelika i nastaviti izvoz u Europu, ona mora zadovoljiti kriterije takozvanog zelenog čelika, rekao je Jakić. To, dodaje, podrazumijeva potpunu sljedljivost proizvodnje i dokaz da u procesu nisu korišteni koks ili druga fosilna goriva, već energija iz obnovljivih izvora.

Kako bi to postigla, Kina ubrzano stavlja u pogon nove hidroelektrane i velik broj sunčanih elektrana, čime nastoji osigurati dovoljne količine električne energije potrebne za proizvodnju zelenog vodika i čelika. Taj proces dodatno je ubrzan nakon gašenja termoelektrana na ugljen.

Jakić zaključuje da Kina u tom segmentu ide ispred Europe, jer već sada anticipira zahtjeve koje će europsko tržište postaviti u pogledu sljedljivosti proizvodnje električne energije.

E-metanol, vodik i hrvatske luke

Osvrnuo se i na potencijal Hrvatske u proizvodnji e-metanola kao goriva budućnosti. 

Ivica Jakić istaknuo je da je hrvatska Vlada i dosad pokazivala sposobnost brzog reagiranja u kriznim i strateškim energetskim situacijama, navodeći kao primjere sanaciju sustava JANAF-a te razvoj LNG terminala, uključujući izgradnju prvog i drugog bloka.

Prema njegovim riječima, sada je na Vladi i domaćim energetskim tvrtkama da se u kratkom roku prilagode novim okolnostima na tržištu goriva. Poseban naglasak Jakić stavlja na razvoj e-metanola, goriva budućnosti koje se sve više nameće u pomorskom prometu.

Jakić pojašnjava da se e-metanol proizvodi kombinacijom ugljikova dioksida i vodika, pri čemu se CO₂, koji se inače smatra štetnim stakleničkim plinom, pretvara u niskougljično tekuće gorivo budućnosti za sve brodove. Kao značajan izvor CO₂ navodi cementnu industriju, koja se ionako suočava s pritiscima smanjenja emisija kako bi dobila certifikate "zelenog cementa".

- Hrvatska ima izuzetne preduvjete – izlaz na more, razvijene luke, postojeće spremnike, izvore CO₂ u Splitu, Puli i Našicama te potencijal proizvodnje vodika, naglasio je Jakić, dodajući da bi e-metanol mogao postati ključni energent za pomorski sektor.

Kao primjer naveo je riječku luku, gdje već sada sve veći broj brodova dolazi s takozvanim "dual fuel" pogonom, koji uključuje i korištenje e-metanola. Prema njegovim procjenama, u razdoblju od 2027. do 2030. gotovo svi veliki kontejnerski brodovi kapaciteta od 25.000 do 40.000 kontejnera koristit će e-metanol kao primarno gorivo.

Jakić je upozorio da Hrvatska mora djelovati brzo kako bi iskoristila ovu priliku, jer interes za prikupljanje CO₂ već pokazuju veliki međunarodni igrači. Kao primjer naveo je španjolsku kompaniju Repsol, čiji brodovi obilaze cementne industrije diljem Mediterana, prikupljaju CO₂ te ga koriste za proizvodnju e-metanola, koji bi potom mogao opskrbljivati brodove i u hrvatskim lukama.

- Postoji realna opasnost da nam netko drugi preuzme resurse ispred vlastitog dvorišta ako ne reagiramo na vrijeme, zaključio je Jakić.