Što je održiva putanja javnog duga i kako Hrvatska stoji?

Ljeto je, turistička sezona na vrhuncu, državni proračun se puni. A onda dođu klimatski šokovi, elementarne nepogode i svi traže da država pokrije štetu…građanima, poljoprivrednicima, poplavljenima pa država dodatno troši. 

Prije svih ovih nemilih događaja Vlada je tvrdila da javni dug pada, a oporba da to nije istina nego da proračun svaki dan buja.

Krajem prošle godine Europska komisija predstavila je prijedlog izmjena Pakta o stabilnosti i rastu, u kojem je snažan naglasak stavljen na nužnost postizanja održive putanje javnog duga. Što je to održiva putanja i kako Hrvatska tom putanjom plovi, za HTV je pojasnio Frane Banić, viši stručni suradnik u Direkciji za ekonomske analize HNB-a.

- S obzirom da se u prethodne dvije godine u određenim državama članicama EU-a omjer javnog duga i BDP-a znatno povećao, EK je u studenom 2022. predstavila prijedlog reforme Pakta o stabilnosti i rastu s naglaskom na izmjenu mehanizma smanjenja omjera javnog duga i BDP-a te su odlučili da države članice EU-a moraju usmjeriti dug na održivu putanju u srednjem roku, kako u kratkom roku ne bi došlo do nepovoljnih učinaka na gospodarski rast i procikličan karakter fiskalne politike, pojasnio je Banić.

Dodaje kako HNB nije zabrinut jer je prema trenutnoj metodologiji putanja hrvatskog javnog duga padajuća već nekoliko zadnjih godina, izuzev 2020. godine.

- U razdoblju između 2020. i 2022. godine omjer javnog duga i BDP-a je smanjen za gotovo 20 postotnih bodova, rekao je Banić.

Visok javni dug smanjuje otpornost nacionalnoga gospodarstva i kapacitet za vođenje protucikličke fiskalne politike. Dakle, država ima manje fiskalnog prostora (novca) za poticanje gospodarstva, pomoć pogođenima i sl. Kako javni dug može negativno utjecati na gospodarski rast?

- Može djelovati negativno kroz dva kanala. Prvi se odnosi na istiskivanje privatnog sektora s tržišta kapitala zbog povećanih potreba za zaduživanje države i potencijalno negativnog utjecaja na rast kamatnih stopa. Drugi kanal se odnosi na očekivanja ekonomskih subjekata, kućanstava i poduzeća koji u tom slučaju očekuju da će se dodatno zaduživanje države financirati povećanjem poreza što bi onda nepovoljno djelovalo na potrošnju i investicije, otkrio je Banić.

2020. godine javni dug Hrvatske bio je na visokih 90% BDP-a. I poništio sve one napore za njegovo smanjivanje od 2014. do 2019. Zašto se to dogodilo?

- Poglavito, snažne ekspanzivne fiskalne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani s ciljem suzbijanja nepovoljnih učinaka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa negativno su se odrazile na razinu salda opće države, koji je također bio pod nepovoljnim utjecajem automatskih stabilizatora, uzimajući u obzir da su prihodi izrazito ciklički osjetljivi. To je viđeno na razini EU-a, ne isključivo na razini Hrvatske. Također, zbog tada uvedenih strogih epidemioloških mjera i visoke razine neizvjesnosti došlo je do pada gospodarske aktivnosti i onda je to sve rezultiralo manjkom od oko nešto više od 7 posto BDP-a, što je rezultiralo porastom omjera javnog duga i BDP-a, rekao je Banić.

Snažnim oporavkom gospodarske aktivnosti i postepenim iščezavanjem protupandemijskih fiskalnih mjera došlo je do omjera javnog duga i BDP-a po znatno nižim razinama. U konačnici, u razdoblju od 2020. do 2022. došlo je do pada tog omjera za oko 20 postotnih bodova što je među većim padovima na razini EU-a.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: