08:03 / 02.05.2019.

Autor: E.L.S./HRT

Je li štednja isplativ način ulaganja?

-

-

Foto: - / -

Štedimo li i na koji način? Isplati li se novac staviti u banku, uložiti u mirovinske fonode ili osiguranja?
Štednja je preporučljiva svima, no možemo li štedjeti. Podaci kažu da trenutno u bankama imamo 287 mlrd kuna i da štednja raste.

O tome kako raste, tko može štedjeti i na koji način, pričali su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska Andrea Lučić, docentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i financijski savjetnik Zoran Balija.

- Štednja je veća za 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, gotovo svi štedni depoziti su u porastu osim oročenih depozita jer su kamate izrazitu male i time destimulativne pa ljudi preferiraju imati likvidni oblik na računima - izjavila je Andrea Lučić i naglasila kako štedjeti nije lako, ne samo zbog činjenice što moramo odgoditi zadovoljenje nekakvih trenutačnih potreba a i zbog toga što je teško odvajati danas za nešto što bi moglo biti u dalekoj budućnosti.

Bojčeta Markoja se osvrnula na mirovinske fondove.

- Sve studije pokazuju da je potrebno štedjeti što je moguće ranije. Treći stup - dobrovoljna mirovinska štednja je zapravo lijepi dodatak koji nam može osigurati dostojnu starost u mirovini. On ima tri poticaja - prinose koje ostvaruje sam fond, državna poticajna sredstva i porezne olakšice - naglasila je.

- Stvaranje navike od ranih dana je nešto što bi trebali imati cijelo vrijeme. Problem je što današnji konzumerizam govori da su stvari dostupne odmah i sad, no zapravo za neke stvari - kao što je kupnja nekretnina, bi ipak trebalo duže vremena i potrebno je planirati navrijeme - poručio je Balija.

- Ulaganje po udžbeničkom pristupu znači da bi se portfelj trebao sastojati piramidalno najviše od onih izrazito sigurnih dugoročno orijentiranih ulaganja poput trećeg mirovinskog stupa, a na vrhu piramide višak novca može ići u neke izrazito rizične investicije - rekla je Lučić. Smatra da ulaganje u zlato, u nekretnine ili nešto drugo se svodi na osobnu preferenciju i portfelj investicija koje pojedinac ima.

- Uplaćujući klasična životna osiguranja se nećemo obogatiti, rekao je Balija i objasnio da osiguranja imaju određenu štednu komponentu, imaju svrhu isplate šteta i na kraju dobijemo malo više od uplaćenog novca.

Lučić je rekla da je nama fizički teško štedjeti i zbog toga se štednja treba pretvoriti u automatski proces - recimo ugovoriti nekakav oblik trajnog naloga jer kada nam je nešto dostupno, smatramo to našim i raspoloživim i u trenucima kada ne funkcioniramo racionalno, možemo potrošiti sredstva koja su nam dostupna što se vidi u količini korištenja dozvoljenog minusa koji je najskuplji oblik kreditiranja na tržištu.

Bojčeta Markoja se osvrnula na istraživanje o tzv, generaciji Millenium. Pripadnici te generacije, kaže, su svjesni da su odgovorni za svoju budućnost i za svoje mirovine, znaju da trebaju štedjeti što ranije, no nisu uvjetovani posjedovanja materijalnog, nije im važno posjedovati nekretninu, bitna im je fleksibilnost, ne žele se vezati za određeno mjesto, kod štednje su usmjereni na kratkoročnu štednju, a primarni su im ciljevi štednja za nastavak školovanja i pokazuju dosta sklonosti za pokretanje vlastitog posla.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!