Kako ćemo bez majstora?

Na tržištu rada nedostaje obrtničkih zanimanja. Čini se da mladi ne žele raditi takve poslove, barem ne u Hrvatskoj.

Tržište rada vapi za zidarima, vodoinstalaterima, tesarima, ali i svim ostalim obrtničkim zanimanjima bilo da je riječ o proizvodnim ili uslužnim djelatnostima. Radnika je sve manje, a od onih koji su još na Zavodu za zapošljavanje u Rijeci, više od 40 posto ih je starije od 50 godina.

Boris Mataija prije 16 godina zamijenio je zanimanje ekonomista plastičarem i od tada izrađuje proizvode od poliestera. Na mnogim brodovima koji plove svjetskim morimakutije za spremanje vatrogasne opreme izrađene su ovdje. No mladi danas ne žele ovakav posao, tvrdi.

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje je oko osam tisuća nezaposlenih, od toga gotovo polovina je starija od 50 godina. Najmanje je obrtničkih zanimanja najtraženijih na tržištu rada.

- U ovoj godini osobe koje budu tražile potpore za osnivaje obrta ili tvrtke, a budu iz djelatnosti vezanih uz proizvodnju - potpora će biti veća, bazično je 55 tisuća kuna, a kod proizvodne djelatnosti bit će 70 tisuća, izjavio je Željko Marković, predstojnik HZZ-a Rijeka.

Kvalificirani radnici, vodoinstalateri, zidari, električari otišli su u gospodarski razvijenije zemlje. Istodobno, klupe u strukovnim školama sve su praznije.

- Sva strukovna obrtnička zanimanja neodstaju. To je trend koji traje i to se u skoroj budućnosti ne može promijeniti. U Rijeci nije upisan nijedan stolar u školu, a upisana su samo tri zidara, otkriva Darko Sertić, predstojnik Obrtničke komore PGŽ-a.

Tržište rada vapi za radnicima pa je godišnja kvota za radne dozvole povećana na 40 tisuća.