Kako Hrvati štede i ulažu u doba strože regulative?

Tri mjeseca na snazi su pooštrene mjere Hrvatske narodne banke kojima se ograničava kreditiranje potrošača.

Cilj je HNB-a usporiti zaduživanje kućanstava, osobito kada je riječ o gotovinskim kreditima. 

Potrošači za istu plaću mogu podignuti manji iznos kredita. 

Dio se građana, zbog strože regulative, okreće tržištu brzih online kredita koji su često prijevara.

Brojni posrednici na internetu nude kredite. Riječ je uglavnom o manjim iznosima i kratkom roku otplate. 

Novac vam sjeda na račun odmah, bez obzira na vašu kreditnu sposobnost. 

No zato su kamate znatno više. Onima kojima novac treba odmah to je slamka spasa, a o mogućim posljedicama nitko ne razmišlja dok ne nastane problem. 

Većina građana ipak nije sklona sklapanju kredita, a da ne sjedne za stol s ponuđačem.

Hanfa upozorila na rast investicijskih prijevara 

Hanfa je upozorila na rast investicijskih prijevara u kojima se u komunikaciji s građanima često koriste lažni dopisi Hanfe, Europske središnje banke, Fine.

Ističu da agencija nikada ne šalje građanima dopise sa zahtjevom za uplatu radi realizacije bilo kakve investicije ili porezne obveze. 

Apeliraju na građane da svoj novac ne povjeravaju neprovjerenim "financijskim savjetnicima".

Štednja građana u bankama dosegnula je više od 40 milijardi eura i u posljednjih se godinu dana povećala za 3 milijarde 300 milijuna.

Štednja građana u bankama dosegnula više od 40 milijardi eura 

Prosječna štednja po stanovniku iznosi gotovo 10 700 eura. Čak trećina ukupnih depozita otpada na Zagreb. 

Najveće depozite, prosječno više od 15 tisuća eura, imaju stanovnici Istre, a najmanje, pet tisuća eura, Vukovarsko-srijemske županije.

Hrvati vole kukati, no rast plaća i zaposlenosti ipak se ogleda u debljini lisnice. 

Sve je više onih koji štede u bankama unatoč mizernim kamatama.

- Naša štednja se oporavlja ali bitno sporije se približava prosječnoj stopi štednje u europodručju. U odnosu na isti mjesec prošle godine porast depozita je 3,3 milijarde eura od toga imamo porast depozita na tekućem računu nešto veći jer su se smanjili depoziti na oročenu štednju zbog pada kamatnih stopa, govori Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.

Zanimljivo, oročena štednja raste samo u Međimurskoj županiji. 

Građani se u potrazi za boljim kamatama okreću novim oblicima ulaganja kako bi oplodili štednju koju nagriza inflacija.

- Vidimo ulaganja u financijsku imovinu, nefinancijsku i to je logično. Ono što mene veseli je da vidimo promjenu strukture te financijske imovine što govori o razvoju financijskog tržišta i rastu financijske svijesti ili pismenosti građana, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Trezorski zapisi

Šesnaest izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa pravi je hit. 

Čak 340 tisuća građana upisalo je više od 11 milijardi eura, a tu su i investicijski fondovi.

- U Hrvatskoj je oko pet posto ulaganja financijske imovine građana u investicijske fondove dok je u Europskoj uniji 14 posto. Važno je ne ulagati jaja u istu košaru jer onda ostanete bez jaja dakle treba ulagati u više vrsta financijske imovine, ističe Marin Hrešić, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova pri HGK.

Hrvatima nekretnine najbolje čuvaju vrijednost novca. 

Unatoč skupim stambenim kvadratima, na ruku idu sve povoljniji stambeni krediti, no i tu ima promjena.

- Svjedoci smo visokih stopa rasta kredita kako stambenih tako i kod nenamjenskih kredita.Od prvog sedmog imamo uvedene nove mjere HNB-a, tako da ono što vidimo je da se osjeća smanjenje potražnje, kaže Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija.

Sretni su svi koji ulažu u stanove, zlato, dionice, vrijednosne papire. Jer, ne zaboravimo, više je onih kojima je štednja – nedostižna.

O tome su  u emisiji "Potrošački kod" govorili Igor Škrgatić, predsjednik Udruge Padobran i Dražen Horvat, kreditni posrednik.

Pogledajte emisiju u nastavku: