11:28 / 26.01.2021.

Autor: Mladen Sirovica/Dnevnik/HRT/IMS

Energetsku tranziciju nije moguće zaustaviti

Vjetroelektrana

Vjetroelektrana

Foto: Igor Soban / PIXSELL

Energetsku tranziciju, s naglaskom na obnovljive izvore energije, nije moguće zaustaviti, samo je pitanje kako ćemo joj se prilagoditi. Zaključak je to energetske konferencije održane u Zagrebu, na kojoj je istaknuta i važnost korištenja golemih iznosa koje za prelazak na čišću energiju daje Europska unija.


Hrvatski put prema zelenoj tranziciji nije upitan, vidljiv je iz svih strateških dokumenata koje smo donijeli, kaže premijer.

- To znači da je ovo baš šansa za energetski sektor i da ovo desetljeće predstavlja desetljeće i digitalne i zelene transformacije Hrvatske sa sredstvima koja su nam na raspolaganju u iznosima kakve dosad još nikad nismo imali, rekao je Andrej Plenković. 

A na europskoj razini riječ je o 1800 milijardi eura, koje će se u sljedećih sedam godina raspodijeliti iz europskog proračuna i plana oporavka. 

- Pri čemu će 30 posto tih sredstava biti usmjereno na zelenu tranziciju i to će biti najveća javna potpora u borbi protiv klimatskih promjena u povijesti Europe, rekla je Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku. 

No za tu će borbu trebati i snažno sudjelovanje privatnog sektora. Mnoge globalne kompanije, koje su dosad bile orijentirane isključivo na naftu i plin, sada se okreću obnovljivim izvorima. Planira to i INA. 

- Počevši od solara, gdje će biti nadam se jedan od prvih pilot projekata na našim industrijskim postrojenjima. Razmišljamo , a to mislim da je velik potencijal, o energiji vjetra na odobalnom području na Jadranu, gdje već imamo plinske elektrane, a isto tako geotermalna energija, rekao je Hrvoje Glavaš, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova INA-e. 

Jedan od nositelja energetske tranzicije u Hrvatskoj trebao bi biti HEP. 

- U rad smo pustili sunčanu elektranu Vis priključne snage 3,5 MW, prvu veliku sunčanu elektranu na otocima, te započeli izgradnju sunčanih elektrana Obrovac 7,35 MW i Cresa od 6,5 MW, rekao je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a. 

Europa, kao svjetski predvodnik u provođenju zelenih politika, do 2050. godine želi postati klimatski neutralna. Pandemija je samo pokazala da u ostvarivanju tog plana treba još snažnije ustrajati. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!