14:59 / 16.01.2021.

Autor: Sani Lukić/Potrošački kod/HRT/D.D.

Kakva je budućnost hrvatskog mljekarstva?

Foto: Potrošački kod/HRT

Foto: Potrošački kod/HRT

Foto: - / HRT

Među članicama Europske unije imamo najveći pad proizvodnje mlijeka, a Hrvatska zadovoljava vlastite potrebe za mlijekom s manje od 50 posto pri čemu smo na europskome dnu. Kupci se pitaju kakve je kakvoće uvozno mlijeko, odakle stiže i gdje završava mlijeko naših krava?
Hrvatska zadovoljava vlastite potrebe za mlijekom s manje od 50 posto pri čemu smo na europskome dnu, a i među članicama Europske unije imamo najveći pad proizvodnje mlijeka. Broj mljekara u dva desetljeća pao je sa 60 tisuća na samo 4 tisuće. Kupcima se nameću brojna pitanja, kakve je kakvoće uvozno mlijeko, odakle stiže i gdje završava mlijeko naših krava?
➡️ "Ako propadne Đuro Đaković, pola Broda neće imati gdje raditi"
➡️ Poljoprivrednicima pogođenima potresom pomoći odmah
➡️ Obnovu čekaju i ljudi i blago

Među rijetkim preostalim proizvođačima mlijeka u Velikoj Babinoj Gori nedaleko od Daruvara obitelj je Jelenčić s 50-ak krava.

- Prevozio sam mlijeko 12 godina. Nekad, 97-e godine, bila su 34 robna proizvođača, bilo je dnevno 512 litara mlijeka, dok sada ja sam proizvodim na drugi dan 800 do 1100 litara mlijeka, prisjeća se Željko Jelenčić.

Ova obitelj stalno povećava proizvodnju, no prepreka njezinu rastu uz nisku otkupnu cijenu nedostatak je zemlje.

- Trebalo bi nam još barem 50 hektara obradive zemlje da bi mogli prehraniti ovaj dio stoke koji imamo. Za sada kupujemo hranu od raznih proizvođača i s tim prehranjujemo stoku, kaže Mirjana Jelenčić.

Sada se koriste državnim zemljištem u susjednoj županiji, ali strahuju da bi mogli ostati bez njega.

- Radimo zemlju u Virovitičko-podravskoj županiji, općina Suhopolje, ali ne znamo sad kad se raspiše natječaj, bez obzira na to što smo mi sad oko 25 godina u zakupu, hoćemo li mi kao stočari imati prvenstvo, kaže Željko.

Mnogi naši proizvođači upozoravaju i na dampinške cijene uvoznog mlijeka koje se prodaje na akcijama u trgovačkim lancima, a njima ne mogu konkurirati.

- Kontrola mlijeka u trgovačkim lancima se provodi redovito. Dobili smo informaciju da se događa snižavanje cijena ispod proizvodne cijene, što je zapravo ono što stvara problem našim proizvođačima, kaže Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ističu da uz skuplju proizvodnju postoji niz razloga zašto naši proizvođači cijenom teško mogu konkurirati europskim mljekarima.

- Činjenica je da u ostalim državama članicama postoje odrađene vrste potpora koje možda ne vidimo, ali to su potpore kroz zelenu energiju i kroz njihove smanjene troškove mlijeko im je zapravo postalo nus proizvod, dodaje Radić.

U udruzi hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka ističu da je lani u Hrvatskoj proizvedena ukupno 581 tisuća kilograma mlijeka, a 73 posto završilo je u preradi. Slične brojeve očekuju i ove godine.

- Mi ne uvozimo, osim tog jednog dijela mlijeka za preradu. Najveći dio mlijeka dolazi u gotovim mliječnim proizvodima, siru, maslacu, UHT znači tajno mlijeko kojeg trgovci uvoze na naše tržište, obješnjava Dalibor Janda, predsjednik Cromilka.

U udruzi Cromilk napominju kako je na pakiranjima posebice uočljiva oznaka da je mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj.

- Ono je prepoznatljivo na našem tržištu. Ima oznaku Mlijeko hrvatskih farmi koju po novome provodi i nadzire Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu HAPIH i sigurno je da potrošači pod tom oznakom kupuju mlijeko s hrvatskih farmi. Za mliječne proizvode koji nemaju tu oznaku vrlo je upitno jesu li od naših proizvođača, dodaje Janda.

Lani je Hrvatska uvezla 330 tisuća tona raznih mliječnih proizvoda.

- Veliki dio mliječnih proizvoda, primjerice sira dolazi iz Njemačke,  zatim trajno mlijeko uvozimo dosta iz BiH.Sirovinu koju uvozimo, sirovo mlijeko za preradu, dolazi iz našeg bližeg okruženja, nama susjednih zemalja. Naša industrija kako bi potrošačima pružila kvalitetan, siguran proizvod uvozi mlijeko najviše kakvoće. To je mlijeko prvog razreda, drugo mlijeko se jednostavno ne isplati uvoziti zato što reputacija koju naša mliječna industrija želi zadržati je da našim proizvođačima pruži najbolji mogući proizvod, objašnjava Dalibor Janda.

Važno je na deklaracijama pročitati podrijetlo proizvoda.

- Mora biti navedeno porijeklo mlijeka. Hrvatska mliječna industrija poštuje sva pravila Europske unije, ali i nacionalnog zakonodavstva koje informira potrošače o porijeklu hrane. Pozivamo potrošače da ako mlijeko nema oznaku "Mlijeko hrvatskih farmi" na sebi da obrate pozornost o porijeklu sirovine od koje je taj mliječni proizvod proizveden, kaže predsjednik Cromilka.

- Izuzetno je važno čitati deklaracije , a i kupnjom našeg mlijeka mi pomažemo našem selu, kaže Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Zbog skromne proizvodnje porazna nam je vanjsko trgovinska bilanca u ovom sektoru jer smo mlijeka i mliječnih proizvoda lani  uvezli za više od 268 milijuna, a izvezli za samo 73 milijuna eura. Primjerice, sira smo uvezli za čak 117 milijuna eura.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!