19:03 / 12.12.2020.

Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/I.B./HRT

Kakva je kvaliteta mesa u Hrvatskoj?

-

-

Foto: - / -

Rok trajanja svježeg mesa je sedam dana, da bi dulje trajalo tretira se dopuštenim sredstvima koja mu produljuju rok valjanosti na 21 dan.
Bez obzira na skromnije blagdanske stolove, meso je nezaobilazno na blagdanskom meniju. Sve je manje domaćih farmera i svježeg mesa, a sve ga više uvozimo. Rok trajanja svježeg mesa je sedam dana, da bi dulje trajalo tretira se dopuštenim sredstvima koja mu produljuju rok valjanosti na 21 dan. Prije kupnje pogledajte datum proizvodnje, rok trajanja i zemlju podrijetla. Trebalo bi, također, provjeriti boju, čvrstoću te miris.

Nakon slobodne ispaše telad završi u mesnom butiku. To je zasad jedino prodajno mjesto u Hrvatskoj s ponudom mesa koje dolazi isključivo s vlastite farme. Mesar Kruno rado dijeli savjete pri kupnji.

- U slobodnom uzgoju poput našeg boja mesa treba biti tamnija jer životinje hodaju. Kod zatvorenog tova životinje stoje u mjestu, u boksu veličine dva sa dva. Ne kreću se nikuda. I onda je drugačija boja i naravno i kvaliteta, ističe Krunoslav Malenić.

Stado od 555 grla cijelu je godinu na ispaši, a ne na kukuruzu, kaže vlasnik i zato meso nije trendovski "mramorirano". Cijena ovog mesa, koja je mnogima presudna pri kupnji, viša je od onoga iz trgovačkih centara.

- Ja sam nedavno imao situaciju da mi na farmi imamo pse čuvare, srednjoazijske ovčare velike pasmine I u nekom sam dućanu kupio jeftine hrenovke nadajući se da ga malo počastim. Međutim, pas je to ponjušio i okrenuo se. Naravno, jedan paketić je koštao 3,5 kune. To je tema za nekoliko emisija, vrlo je teško sad reći tko je kriv. Na kraju je kupac taj koji određuje želi li on nešto ili ne želi. Znači ako netko uporno kupuje jeftini proizvod, a radi se o hrani, onda se svjesno truje sam sebe, ističe direktor Natura Beef Mladen Kušeković.

Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Najviše uvozimo svinjetinu iz Mađarske i Njemačke, teletina najčešće stiže s nizozemskih i poljskih farmi, a piletina iz Slovenije i Italije. Stručnjaci upozoravaju da nužno treba pojačati kontrolu jer smo zbog slabe kupovne moći postali skladište za meso kojem istječe rok valjanosti ili je na granici jestivosti. Mjerodavni ne misle tako.

- Ne mogu se složiti s takvom konstatacijom. Prije sve zbog sustava kontrole takve hrane koju imamo implementirano u Republici Hrvatskoj. Postoji dakle više sustavnih programa kvalitete koji jamče upravo to da ne postanemo skladište loših proizvoda. Postoji i program monitoringa, kontrole, hrane animalnog podrijetla gdje se utvrđuje i sljedivost i mikrobiološke karakteristike, postoji i nacionalni monitoring program Residue po pitanju Residue antibiotika, rekao je pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać.

- Tu nema jako velikih razlika. Jedina velika razlika u tome mesu je u svježini. Ona je vidljiva na boji donekle samog mesa koja onda može biti zagasitija i tamnijih nijansi, ali i sama čvrstoća mesa. Ono može biti premekano što se onda može odrazizi i u samoj pripremi u domaćinstvu. Međutim, sa sigurnosnog aspekta ta mesa bi trebala biti prilično sigurna jer postoje sustavi kontrole mesa od strane nadležnih institucija koje prate tu kontrolu. Bez obzira je li riječ o uvozu ili domaćoj proizvodnji, ističe Ivica Kos s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Kod nas postoji navika konzumacije mesa. Nutriconisti kažu da je ono odličan izvor bjelančevina i cinka, jača imunitet, a dnevno ga je dovoljno pojesti oko 110 grama. Pitanje je samo kakva mu je kvaliteta.

- Bolje je kupiti kvalitetniji komad mesa pojesti manju količinu, nego uživati u nekakvoj diskontnoj cijeni ili mesu za koje ne znamo ili nismo sigurni. Način obrade, podrijetlo namirnica, govorimo o polutrajnim i trajnim suhomesnatim namirnicama. I naravno uvijek gdjegod i kadgod je to moguće dati prednost domaćem mesu. Budući da je poznata činjenica da Hrvatska jedan velik dio svojih potreba uvozi iz drugih zemalja, istaknuo je Branimir Dolibašić.

- Veliki trgovački lanci su svojom veličinom i količinom prometa, ako bih trebao negdje prstom pokazati išao bih od te točke. Jako je veliko tržište polutrajnih i trajnih proizvoda: salame, hrenovke, kobasice, paštete itd.

Zbog slabe kupovne moći najčešće kupujemo meso na akciji. Pri tome je nužno pogledati datum proizvodnje, rok trajanja i zemlju iz koje meso dolazi. Nakon toga slijede izgled mesa, njegova boja, čvrstoća i miris.

- Suvremena industrija koristi trikove. Ne bih rekao da su oni toliko štetni za ljudsko zdravlje, ali je riječ o plinovima koji mogu biti toksični za ljude. Prvenstveno se ovdje koristi ugljikov monoksid. Međutim, njegova koncentracija je svega 0,5 posto u tim pakiranjima. Znači manje od 1 posto. I on ne bi trebao predstavljati nekakav problem za samog potrošača. Efekt tog ugljikovog monoksida je da on jako dugo održava tu jednu crvenu, poželjnu boju mesa. Zbog toga postoje određene dvojbe oko upotrebe baš tog plina zbog toga jer on može podržati održivost te boje čak na više od dva tjedna. I onda potrošač ima jako malo instrumenata da na temelju boje pokuša procijeniti koliko je meso staro, istaknuo je Ivica Kos s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. 

- Po mom mišljenju ono čime hranite životinje, takvo meso na kraju možemo i dobiti. Mislim da se potrošači jako teško mogu zaštiti od silnih reklama koje pršte sa svih strana: akcija, akcija, akcija. Ali moraju se zapitat kako je moguće da za nekakvih 20 ili 16,99 kuna ili 14,99 za kilogram mesa možete kupiti kvalitetno meso. Svi mi znamo da sve te kategorije mesa iste kvalitete u bilo kojoj zemlji EU-a, od kud je uglavnom podrijetlo tog mesa, su bitno skuplji od ovog našeg domaćeg mesa, istaknuo je direktor Natura Beef Mladen Kušeković.

Kad mesu istječe rok trajanja, ono najčešće bude zamrznuto. Rok trajanja takvog mesa je od šest mjeseci do godinu dana. No često se ono više puta odmrzava, vakumira i prepakirava pa završi na akciji.

- Dojma sam da najviše tog mesa koje dolazi iz Europe, odnosno jednim dijelom tog mesa, ne možda najviše, je upravo u tom smrznutom stanju koje dolazi na naše tržište. Vezano uz Hrvatsku gdje su najčešče poznati uzgajivači, poznata je hranidba i sam način odgoja svinja. Poznato je vrijeme klanja i pruža se dovoljno informacija za siguran i detaljan trag sljedivosti hrane. I naposljetku same svježine hrane, naglasio je Ivica Kos s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Duljina i uvjeti zamrzavanja utječu na svježinu i kvalitetu zamrznute hrane. U ovom "butiku" mesa prodaje se samo zamrznuto meso sa svih strana svijeta od Japana do Hrvatske.

- Zamrzavamo meso, šokiramo ga kao Japanci tune, na minus 60,70 i čuvamo na minus 20,22. Mislim da je to najidealniji način zamrzavanja. To nije kao kućno zamrzavanje kad ljudi uzmu komad piletine i stave ga u zamrzivač pa čekaju cijeli dan da se to zamrzne, ističe direktor Beef shop-a Ićo Pešić.

Riječ je o novom pristupu obradi fermentiranog mesa koje je odležalo najmanje 21 dan. Većina je mesa iz uvoza jer samo malen dio domaćih farmi prati nove trendove u preradi mesa za restorane i kupce koji ne pitaju za cijenu.

- Ja bih volio da svi podrže malog uzgajivača pa da dobijemo tu kvalitetu koja nama treba. Mi smo prekrasna zemlja imamo uvjete za te uzgoje. Samo trebamo raditi na tome i koristiti resurse i znanje ljudi sa iskustvom, smatra direktor Beef shop-a Ićo Pešić.

- U sustavu ekološke proizvodnje su srećom potpore po površinama prilično izdašne i taj novac nama možda kompenzira ovu skuplju proizvodnju, a opet cijenu koja je prihvatljiva normalnom kupcu, rekao je direktor Natura Beef Mladen Kušeković.

Domaći proizvođači cjenovno teško konkuriraju uvezenom mesu. U resornom ministarstvu ističu da se i ta neujednačenost smanjuje te da će, zahvaljujući subvencijama i domaći mesni proizvodi biti dostupniji.

- Količine mesa koje dolaze u Republiku Hrvatsku utječu na konkurentnost domaćeg primarnog poljoprivrednog sektora zato što dolazi sa cijenama kojima teško mogu parirati u ovom trenutku naši primarni poljoprivredni proizvođači slabeći njihovu konkurentnost. I onda zadaća koja je pred nama - podizati razinu proizvodnje, istaknuo je pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać.

Posljednjih godina u svijetu raste zanimanje potrošača za dobrobit životinja i kvalitetu proizvoda animalnog podrijetla. Stoga su zemlje Europske unije prihvatile novi pristup u proizvodnji hrane od staje do stola. Prihvaćaju to i kupci, no mnogima je pri odabiru komada mesa i dalje presudna kuna u novčaniku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!