Kakva je struktura nezaposlenih?

Nezaposlenost u Hrvatskoj na najnižim je razinama još od 2008. Na "burzi" je trenutačno prijavljeno malo više od 157 000 osoba - oko 30 000e manje nego lani. Mogu li se oni aktivno uključiti u tržište rada, sada kada je problem radne snage u zemlji vrlo aktualan?

Mladen Sirovica je istražio kakva je struktura nezaposlenih, koliko je izgledno da će prijavljeni na Zavodu uopće pronaći posao, koje se dobne skupine najteže zapošljavaju te u kojim je županijama situacija najkritičnija.

Unatoč padu broja nezaposlenih, za mnoge je pronalaženje posla i dalje teško ostvariva misija. Kategorije koje najdulje ostaju na burzi su slabije obrazovani, žene i starije osobe.

No problema s pronalaženjem posla imaju i mladi. Od ukupnog broja nezaposlenih, čak 28% mlađe je od 30 godina. Upravo se ta skupina najčešće odlučuje za odlazak iz zemlje.

Problem je što je tržište prezasićeno ekonomistima, pravnicima, frizerima, fotografima, dok radnika nekih drugih zanimanja nema ni za lijek.

Čak 60% nezaposlenih su oni sa završenom srednjom školom, 25% ih ima osnovnu ili nikakvu školu, a 15% višu ili visoku stručnu spremu.

Svaki šesti nezaposleni dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije, a slijede Osječko-baranjska i Grad Zagreb. No, s obzirom na broj stanovnika, nezaposlenost je visoka u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

U Zavodu za zapošljavanje poseban naglasak stavljaju na teško zapošljive osobe.

- Možemo tu izdvojiti i aktivacijski program za dugotrajno nezaposlene osobe, različite mjere aktivne politike zapošljavanja, kazala je Gordana Šegović iz Područnog ureda HZZ-a u Sisku.

Oko 25 000 prijavljenih na burzi nikad nije radilo. Njih će biti najteže zaposliti, kao i desetak posto onih koji su pred mirovinom.