Dogan: Inflacija pritišće kupovnu moć; Jakić: Cijene plina rastu

Kako god čitali i tumačili najnovije brojke što se tiče BDP-a koji je u drugom tromjesečju usporio ispod dva posto, što je najmanja godišnja stopa rasta u posljednjih 11 godina u Hrvatskoj, iz Vlade poručuju kako nema mjesta nezadovoljstvu jer Hrvatska petu godinu zaredom bilježi gospodarski rast, a to imaju samo četiri zemlje Europske unije.

Što nas čeka na jesen glede inflacije, cijena hrane i energenata? O tome su u emisiji HRT-a "Studio 4" govorili energetski stručnjak Ivica Jakić i međunarodni ekonomski analitičar Dino Ivan Dogan.

Ekonomski analitičar kaže kako potrošnja kućanstava i investicije usporavaju.

- Očito je da je potrošački "boom" splasnuo. Kada gledamo brojke, kratko ću usporediti drugi kvartal 2025. s istim kvartalom ove godine. Vidimo da je rast BDP-a usporen s 3,8 posto na 1,7 posto, a onda dolaze ove dvije kritične kategorije, rekao je ekonomski analitičar.

Navodi daje potrošnja kućanstva pala s četiri posto rasta na 0,5 posto rasta, dok su investicije pale s pet posto rasta na 1,7 posto rasta.

- Drugo, inflacija očito pritišće realnu kupovnu moć građana i investicijski zamah slabi. Izvoz je porastao s 0,7 posto na tri posto, ali u isto vrijeme je uvoz porastao s 0,1 na 3,4 posto. Ako tomu još dodamo utjecaj novca koji je pristigao iz Europske unije, a to je od 0,5 do jedan posto, onda vidimo da moja izjava o potrošačkom "boomu" koji je splasnuo apsolutno drži vodu, ispričao je ekonomski analitičar.

Jakić: Vrlo visoke cijene plina za kraj ljeta

- Na jučerašnji dan skladište plina u Hrvatskoj popunjeno je na 69 posto. Vladi je cilj da do 10. listopada bude popunjeno 85 posto, što znači da se mora još dobro popuniti. Ali objektivno govoreći, skladišta u Europskoj uniji nisu više od 62 posto, opisao je energetski stručnjak.

Kako navodi, razlog tomu je nagli rast cijene plina. Kao primjer navodi LNG brod koji ima 160 tisuća kubičnih metara plina. Lani na današnji dan on je stajao 35 milijuna eura, a danas 68 milijuna eura.

- Zbog čega je tako visoka cijena? Zbog Hormuza. Hormuški prolaz je sada zatvoren i njime brodovi ne dolaze iz Katara. Mi, srećom, nismo ovisni o plinu iz Katara. Imamo plinske dobavne pravce koji LNG dovodi iz Njemačke ili sjeverne ili istočne Afrike, opisao je energetski stručnjak.

Međutim, opisuje kako se cijena određuje po burzama. TTF, koji je relevantni benchmark, nalazi se u Nizozemskoj. No u zadnjih pola godine otvorila se nova burza koja je prije bila pri HUDEX-u. Sada se zove Central East European Gas Exchange, tako da srednja i istočna Europa na neki način imaju svoju burzu.

- Ovo su vrlo visoke cijene plina za kraj ljeta. Krajem ljeta trebala bi biti najniža cijena. Kao što je lani bila 38 eura, a sada je 68. Mislim da će rast cijena plina stati čim se otvori Hormuz, jer se tako otvara dobavni pravac za ostali dio Europe i svijeta koji kupuje taj plin, zaključio je energetski stručnjak.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: