Posljednjih mjeseci svijet je suočen s neviđenom inflacijom koja prijeti rastu kamatnih stopa. U SAD-u najveća u posljednja četiri desetljeća - gotovo 7 posto. U eurozoni je skočila na sedam i pol posto. No, Europska središnja banka još ne razmišlja o podizanju kamatnih stopa koje su u Hrvatskoj na povijesno niskoj razini.
Val poskupljenja hrane i energenata itekako muči Hrvate, pa bi još skuplje i kredite teško podnijeli.
Porast kamatnih stopa zadesio je već Amerikance koji bilježe nezapamćenu inflaciju, no Hrvatska slijedi monetarnu politiku Europske središnje banke koja zasad ne planira dizanje kamata.
- Europska monetarna politika vrlo je obazriva i mora voditi računa o puno činitelja koji čine gospodarsku politiku Europske unije i sigurno je da će u razdoblju povećanja kamata voditi računa da to nije naglo, predugačko. Dakle, ne očekujemo revoluciju kamatnih stopa, kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Samo lani hrvatski građani podignuli su kredite u vrijednosti višoj od 6 milijardi kuna. Oko 40 posto kredita ima promjenjivu kamatu pa se u nesigurnom vremenu mnogi građani žele bolje zaštititi.
- Trenutno klijenti najčešće zovu da im refinanciramo stare kredite, i to po 40 posto nižim kamatnim stopama nego prije par godina. Istu stvar koriste i klijenti koji sada ulaze u stambene kredite i kupuju nove stanove i fiksiramo im kamatne stope da mogu mirno spavati, kaže kreditni posrednik Hrvoje Travnikar.
Kamatne stope u Hrvatskoj na povijesno su niskim razinama, no pridruživanjem eurozoni mogle bi još padati.
- Povećanje kamatnih stopa moglo bi imati negativan učinak na oporavak od korona krize i ekonomski rast i u ovom trenutku se o tome ne razmišlja. Hrvatska će ulaskom u euro područje ući u zonu još nižih kamatnih stopa, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Novost je da HNB bankama povećava zaštitne stope i obvezne rezerve kako bi se osigurale od rastućih cijena nekretnina i mogućih problema s otplatom stambenih kredita.