Karačić o ASK: Zaraza se širi jer se ne poštuju biosigurnosni uvjeti

Gošća u središnjem Dnevniku HRT-a bila je ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić, a komentirala je mjere koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poduzelo kako bi suzbilo daljnje širenje afričke svinjske kuge. 

Ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić kao ključni razlog za neuspijevanje suzbijanja afričke svinjske kuge (ASK) istaknula je ''loše biosigurnosne uvjete na dobrom dijelom farmi koje drže svinje u Republici Hrvatskoj''.

- Zatim kršenje osnovnih propisa za označavanje premještanja životinja te sijaset drugih propisa. Ključno je da oko 22 posto objekata koji su pregledani prošle godine od strane veterinara, a to je 20.414 farmi svinja, nije ispunjavala uvjete biosigurnosti, a to su jedini uvjeti, dodala je.

Karačić tvrdi kako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ''poduzima sve već dulji niz godina'' te pritom nabrojala ''edukacije, sastanke, letke, sufinanciranja i financiranja''.

- Sam ministar je rekao da je 51 milijun eura potrošeno na pomoć našim svinjogojcima. Dio toga je za biosigurnosne mjere, a dio smo sufinancirali nekoliko godina unatrag vezano za dvostruke ograde za one koje imaju ispuste, istaknula je.

- Čak i evo sad nije neki odaziv za trošenje sredstava za biosigurnost, nisu utrošena i nema interesa, dodala je.

Hrvatska ima više slučajeva zaraze na farmama nego drugdje u EU

Što se tiče odstrela divljih svinja, Karačić je rekla kako je to ''jedna od mjera za smanjenje rizika od širenja ASK-a'' te dodala kako je ta mjera ''propisana od 2018.''.

- Ona je bila propisana na određene postotke, a ministar Vlajčić je prošle godine odredio potpuni odstrel. Pomaka ima, vidi se znatno veći dio ubijenih svinja, međutim one i dalje jesu prisutne te virus i dalje cirkulira kod njih, objasnila je.

Istaknula je kako su ''i domaća i divlja svinja žrtve ASK-a'' te pritom naglasila kako u Hrvatskoj ima ''jako velik broj izbijanja ASK-a kod držanih svinja, u domaćem uzgoju, za razliku od svih drugih država'' unutar Europske unije.

- Europskoj unija se isto bori s ASK-om, to ne smijemo zaboraviti. I druge države imaju ASK kod divljih svinja, ali samo sporadično izbijanje kod držanih svinja što znači da imaju na objektima osigurane jako dobre biosigurnosne uvjete i to je jedini ključ, ustvrdila je.

Uklanjanje svinja s objekata koji ne poštuju mjere

Što se tiče mjere uklanjanja svinja na farmama koje ne zadovoljavaju biosigurnosne mjere, iako im svinje nisu zaražene, Karačić je rekla kako postoje ''vrlo velike zone zaštite i nadziranja gdje je najveći rizik od izbijanja i širenja bolesti'', a unutar kojih ''postoje objekti koji ne zadovoljavaju biosigurnosne uvjete, a drže svinje''.

- Nema tu spora, zato nam se virus i zaraza šire, jer nema biosigurnosnih uvjeta i ona će se samo širiti dalje. Svi ti objekti predstavljaju rizik za daljnje širenje bolesti, a ona se vrlo brzo širi. Ako se svinje uklone s takvih objekata zatvorit će se tampon zona, smanjit će se rizik te usporiti daljnje širenje bolesti, ustvrdila je.

Za posljedice ASK-a u posljednje tri godine na domaću proizvodnju i svinjogojstvo Karačić je kazala da ''ako gledamo ukupan broj svinja u odnosu na početak epidemije 2023. godine, on nije smanjen, on je čak nešto malo i veći'' što je objasnila time što su otpočetka epidemije bile ''povećane prijave od strane subjekata koji su držali svinje na ovaj ili onaj način, ali ne u skladu s propisima'' odnosno koje nisu bile prethodno evidentirane.