Kasni sadnja u Lici, krumpira manje uz višu cijenu

Zbog ovih obilnih kiša kasni i sadnja krumpira u Lici. U Lovincu, gdje krumpir zaštićen europskom oznakom geografskog podrijetla i najviše sade, posadit će 35 hektara. No, s obzirom da traktori zbog blata ne mogu u polja, sadnja kasni desetak dana. Urod bi na jesen zbog toga mogao biti malo manji. Naš Hrvoje Matejčić bio je u Lovincu, obišao polja i posjetio tamošnjeg najvećeg proizvođača krumpira. Nedavno je otvorio 1,6 milijuna eura vrijedno skladište za 1700 tona krumpira. Klimatizirano je pa će se u njemu lički krumpir moći čuvati puno dulje nego do sada.

Od kiše zemlja je mokra pa strojevi miruju. Čeka se bar nekoliko sušnih dana kako bi u Lovincu krenula sadnja ličke gomoljaste delicije na gotovo 35 hektara zemlje.

- Brzo ovo naše tlo osobito kad se malo sunce pojavi, se prosuši i mi možemo relativno brzo početi saditi, ali ovo proljeće nekako je drugačije od prosjeka. Ima dosta kiše teško je spojiti četiri pet dana bez kiše, rekao je Nikola Vidaković, direktor Agrovelebit d.o.o, Lovinac.

Nikola i njegov šestogodišnji sin Tomo svakoga dana obiđu njive kako bi se uvjerili kada je idealno vrijeme za početak sadnje.

- Svi rokovi do 10. svibnja su prihvatljivi, ali više nakon 1. svibnja možemo govoriti o malo zakašnjelim rokovima sadnje, osobito je to izraženo u ovim klimatskim promjenama gdje relativno brzo dođu visoke temperature, tlo zasuši i onda se biljka ne uspije dovoljno razviti prije tih ekstremnih temperatura. I navodnjavanje ne može uroditi tako dobrim rezultatima kao kad se biljka razvije u relativno umjerenim temperaturnim uvjetima, rekao je Nikola. 

Crveni alarm zbog suše

Unatoč kišama u Hrvatskoj, u većem dijelu Europe vlada suša. Već je sada u Bruxellesu izdan crveni alarm zbog nedostatka vode u pojedinim državama, a europski poljoprivrednici koji su navodnjavali polja teško će moći računati na dostupnost vode koje nema ni za piće. Hrvatska bi tu mogla napraviti zaokret. Vode i polja imamo, ali nemamo strategiju i viziju.

- Ako igdje ima dovoljno vode to je svakako u Lici. Nije ona uvijek na dlanu da tako kažemo, ali ima je i u podzemlju i površinski, tako da Lika ima šansu u proizvodnji osobito u proizvodnji krumpira, ali mi tu moramo kao država, kao regija se strateški opredijeliti o tome. Danas se pojedinac teško može bez neke potpore upustiti, da tako kažem, pokrenut jednu takvu proizvodnju poput proizvodnje krumpira koja je izrazito investicijski zahtjevna traži velika ulaganja kako u opremu tako i u repromaterijal za samu proizvodnju, istaknuo je Nikola Vidaković.

Sve je manje proizvođača

Uz ličke ceste još se uvijek može kupiti vreća krumpira, no sve je manje proizvođača.

- Stariji izumiru mladi se manje tome posvećuju. Klimatske promjene su napravile svoje, već dvije godine u Lici nema krumpira tko ne zaljeva. Mi sadimo u Donjem Kosinju. Jedan dio zaljevamo i to uvijek uspije, a ovo drugo je što Bog da, rekao je Neven Matak, OPG Matak, Gospić.

A ono što dragi Bog da, u Lici, pa i šire, svi jako cijene. Zadnju godinu, posebice vlasnici burger barova, sve su više zainteresirani za svježi Lički krumpir, a ne nekim smrznuti. Taj je sektor utrostručio narudžbe.

Lovinačka je tvrtka odlučila svoje postojeće skladište u Gospiću potpuno modernizirati. U njega su uložili 1,6 milijuna eura.

- Imamo šest novih komora, tri u starom dijelu i tri u potpuno novom dijelu skladišta. Tri u novom dijelu su kapaciteta svaka po 300 tona, a ove male u starom dijelu su kapaciteta 90 tona, rekao je Nikola. 

Ukupno će se moći skladištiti 1700 tona, a usluge skladištenja već sada koriste Dalmatinci. Ono je jedno od 22 nova u Hrvatskoj koja su izgrađena sredstvima iz europskih fondova za ruralni razvoj.

- To je bio naš odgovor na zabranu klorprofama izgradnja novih modernih skladišta koji će imat potrebnu opremu osobito onu koja se odnosi na ventilaciju i hlađenje. Mi smo putem te mjere i tog natječaja prije dvije i pol godine ugovorili podršku za dvadeset i dva projekta, dvadeset dva nova skladišta. Većina takvih skladišta su u međimurskoj županiji, varaždinskoj županiji, tradicionalno županijama koje se najviše u ovom trenutku bave proizvod njom imaju i najviše zasađenih hektara pod ovom kulturom, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

Lika je najslabiji proizvođač, a bila je najveći

Hrvatska ima skoro dostatnu proizvodnju krumpira. Na žalost Lika je u našoj zemlji najslabiji proizvođač, a samo prije 30 godina bila je najveći. Slaba utjeha za vrhunsku deliciju ovjenčanu europskom markicom geografskog podrijetla.

I ove će godine lički krumpir na jesen stići do svojih kupaca. U trgovine ili poštom. No, ako kiše potraju možda će ga biti u nešto manjim količinama i uz nešto višu cijenu. Svi se nadamo da se to ipak neće dogoditi i da će lički gomolj povoljno najesen sladiti naša nepca.