Kisić o jačanju poljoprivrede: Vrijeme je da batina zamijeni mrkvu

Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit u poljoprivredi od oko dvije i pol milijarde eura, a stvarnost domaće proizvodnje daleko je od optimističnih tonova, upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Smatra da se stanje može promijeniti, ali uz ozbiljne zahvate.

- To možemo promijeniti povećanjem domaće proizvodnje, reklamiranjem i poticajima te kupovinom domaćih proizvoda. Problemi u proizvodnji postoje. Znanstvenici uporno upozoravaju na njih godinama. Ne želimo se mijenjati, proizvodimo proizvode koji nisu interesantni tržištu i suvišku. Tu ću biti malo grub. Država je godinama imala politiku mrkve, možda je došlo vrijeme za politiku batine, da prisili poljoprivrednike na promjene, rekao je Ivica Kisić.

Upozorio je i na odnos trgovačkih lanaca prema proizvođačima, navodeći primjer poljoprivrednika koji nije mogao prodati 70 tona mrkve zbog "krive boje".

- Mislim da država te ljude treba zaštititi i pokazati zube trgovačkim lancima. Takvo što se ne može dopustiti, poručio je.

Jednim od ključnih problema smatra Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

- Već 15-ak godina podjela zemljišta vrši se na lokalnoj razini. Mislim da je vrijeme da se to vrati na razinu države jer je tu dosad bilo svega i svačega. Slobodno ću reći da je urušavanje poljoprivrede počelo u tom trenutku kada se dodjela zemljišta prenijela na jedinice lokalne samouprave, kazao je.

Potrošači mogu očekivati samo rast cijena hrane

Na pad stočnog fonda, dodaje, snažno su utjecale bolesti poput afričke svinjske kuge i bolesti malih preživača.

- Apsolutno je smanjilo stočni fond. To su posljedice klimatskih promjena. Razgovarao sam s jednim kolegom profesorom koji je, kada je slušao te predmete na fakultetu, o tome učio kao o tropskim bolestima. Profesor im je govorio da te bolesti nećemo nikad imati. Te su bolesti sada došle kod nas i smatram da nam tu nedostaje znanja i ozbiljnosti, osobito kod manjih proizvođača, rekao je Kisić.

Oštro se usprotivio i trgovinskom sporazumu Europske unije i Mercosura.

- Ja sam apsolutno protiv tog sporazuma. Nekakve stvari koje smo godinama u Europi imali, poput politika bez GMO-a i politika zaštite okoliša, ostajemo bez njih. Proizvodi iz te četiri države su 95 posto genetski modificirani. Ako ćemo početi uvoziti tu robu, neće biti dobro, upozorio je.

Dodao je da roba iz tih država ne podliježe istim pravilima kao ona proizvedena u Europskoj uniji.

- Roba koju uvozimo iz tih država nije ograničena propisima koje moraju poštivati europski poljoprivrednici. Sretan sam što taj sporazum nije prošao u Europskom parlamentu i tražit će se mišljenje Europskog suda, istaknuo je.

Govoreći o kretanju cijena hrane, nije bio optimističan.

- Potrošači, nažalost, mogu očekivati samo još veće cijene, zaključio je Kisić.