Završetak toplinskog vala donio je tek kratki predah poljoprivrednicima. Klimatske promjene i sve češći vremenski ekstremi za njih su velik izazov. Ljeta su sve toplija, sunce nemilosrdno prži i voće i povrće pa baranjski uzgajivači povrća za spas uroda dnevno troše i do dvije tisuće litara vode.
Paklene vrućine tjeraju na krajnje napore. Kako bi spasili svoje plodove i vrtove, mnogi ustaju čim svane.
- U pola šest da sam polila sve i drugo od ove vrućine ne ide, kaže Ljubica Špernjak, Branjin Vrh.
Ništa lakše nije ni u plastenicima, gdje znaju vladati ekstremne vrućine. Obitelj Bošnjak tradicionalni uzgoj odavno je napustila. Spas pronalazi u novijim metodama i natapanju sustavom kap po kap. I ove će godine sočne plodove prodavati na kućnom pragu.
- Imamo mrežu na plastenicima koje je sjenilo, uglavnom tako i biljna masa je velika u plastenicima i oni drže, tu toplinu sprječavaju, a to je jako bitno i zalijevanje, i prihrana, navela je Ljubica Bošnjak, OPG, Branjin Vrh.
- Treba oko 1500 do dvije tisuće litara, svaki drugi dan ili kada se prihranjuje ovaj uvijek. Voda je ključ, kazao je Andrija Bošnjak, OPG, Branjin Vrh.
A visoke temperature iznad 35 Celzijevih stupnjeva često zaustavljaju fotosintezu većine kultura, upozoravaju stručnjaci, nakon čega biljke ulaze u stres.
- To je otprilike kao u tvornici, više nemate mjesta u skladištu, a proizvodna linija i dalje radi li ga radi. Što viša temperatura veći je stres, što manje vode stres izraženiji, izjavio je Bojan Stipešević, Katedra za opću proizvodnju bilja i agroklimatologiju, FAZOS.
Pod stresom su i domišljati prodavači na osječkoj glavnoj tržnici koji svoje plodove nastoje održati svježima.
- Primijetili smo da nam rajčica i krastavac otpada sam od sebe i prije branja, tako da ne znam, prevruće, naveo je Vladimir Vranješ, OPG, Josipovac.
Zbog klimatskih promjena, koje su već uzele danak, poljoprivrednici se moraju prilagoditi, a to podrazumijeva i odabir kultura otpornijih na toplinu, ali i znatno veća ulaganja. Proizvodnja hrane postaje mnogima sve izazovnija, zahtjevnija, a samim time i skuplja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!