Plenković: Članstvo u eurozoni povoljno će utjecati na daljnji rast plaća

Više od godinu dana euro je službena valuta u Hrvatskoj. Faza prilagodbe završila je, a kuna više ne postoji u platnom prometu. O godini dana s novom valutom, prednosima i nedostacima te je li euro ispunio očekivanja govori se na konferenciji koju je HNB organizirao u Zagrebu. 

- Kad bih u jednoj rečenici mogao sažeti što je euro donio Hrvatskoj, on je učinio hrvatsko gospodarstvo snažnijim i otpornijim, što je posebno došlo do izražaja u uvjetima krize kad smo ga uvodili. Naglašavao sam od početka da je prava korist eura najizraženija u trenucima krize, kada je dobro, svima je dobro i ne vidi se toliko razlika članstva u eurozoni ili ne, ali tijekom krize se te koristi vrlo jasno vide, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

- Želim naglasiti da Hrvatska osnažuje europodručje. Hrvatska je među najsnažnije rastućim gospodarstvima prošle godine. Sama činjenica da se Hrvatska pridružila europodručju, iako je malo gospodarstvo, osnažuje euro i daje dobar primjer drugim državama koje razmišljaju o priključivanju europodručju. Što se više članova pridruži europodručju, klub je bolji jer svi imamo koristi od toga, rekao je Philip R. Lane, član Izvršnog odbora Europske središnje banke.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak da će članstvo Hrvatske u eurozoni povoljno utjecati na tržište rada te daljnji rast plaća, kao i na otvaranje novih radnih mjesta, pri čemu predstavlja i jednu od ključnih referenci za potencijalne ulagače.

Plenković je istaknuo da to članstvo predstavlja novi razvojni zamah.

Podsjetio je da je 2016. BDP u apsolutnom iznosu dosezao 47 milijardi eura, a procjene govore da je s krajem 2023. narastao na oko 75 milijardi eura, dok bi se BDP po stanovniku trebao približiti 20 tisuća eura. S druge strane, 2016. iznosio je 11,5 tisuća eura, povukao je paralelu Plenković.

- To je toliko moćno i mjerljivo da vidimo kakvi su sve efekti ovakvih strateških iskoraka na koje smo se odlučili 2016. godine. Onda nije ni čudo da smo među 38 naprednih gospodarstava svijeta, poručio je, među ostalim, predsjednik Vlade.

Rekao je da je uvođenjem eura Hrvatska postala i otpornija na vanjske šokove i krize, a da članstvo u eurozoni i schengenskom prostoru, uz najviši investicijski kreditni rejting u povijesti i vrlo pristojnu stopu poreza na dobit, predstavlja i ključnu referencu za potencijalne strane ulagače.

Istaknuo je i da je Hrvatska provela najmanje dana, 906, u Europskom tečajnom mehanizmu II, koji je svojevrsno predvorje eurozone. Među ostalim, podsjetio je da nijedna zemlja dosad nije na isti dan ušla i u eurozonu i schengenski prostor. "To za sada nije uspjelo nikome. I pitanje je hoće li uspjeti ikada", rekao je Plenković.

Inflatorni pritisak od uvođenja eura mali i jednokratan

Plenković je podsjetio da se ulazak Hrvatske u eurozonu odvijao u uvjetima najviše inflacije te rekao da je, prema analizi Europske komisije, zamjena kune eurom utjecala na rast inflacije za samo oko 0,4 postotna boda. "Dakle minimalno, možda samo mrvicu više od onog što smo projicirali u različitim dokumentima i strategijama prije. To znači da smo bili na razini drugih država i taj postotak nije bio statistički značajan", izjavio je Plenković.

Iznio je i podatke o inflaciji u proteklih sedam godina. Kumulativno, od listopada 2016. do studenog 2023. inflacija je iznosila 28,6 posto, dok je u tom razdoblju prosječna mirovina porasla za 54 posto, prosječna plaća za 61, a minimalna plaća za 103 posto.

No, kako je napomenuo, inflacija je najsnažnije porasla u razdoblju od srpnja 2021. do listopada 2022., zbog rasta cijena energenata, dakle u trenucima energetske krize i ruske agresije na Ukrajinu, kada Hrvatska još nije bila dio eurozone. No u posljednjih 12 mjeseci inflacija je znatno usporila, tako da euro nije bio njezin uzrok, ocijenio je predsjednik Vlade.

Da je euro uzrok inflacije, argumentira Plenković, onda bi zemlje izvan eurozone imale manju inflaciju od Hrvatske, a ne veću, kao što je uglavnom slučaj, osim Švedske i Danske. Podsjetio je i na jesenske prognoze Komisije, prema kojima bi inflacija u Hrvatskoj u 2024. trebala iznositi 2,4 posto, što je manje od projiciranog prosjeka od 3,2 posto za eurozonu i 3,5 posto za EU.

Plenković je zahvalio HNB-u, HUB-u, FINA-i i Hrvatskoj pošti na dobro odrađenom poslu i suptilnoj tranziciji pri samom uvođenju eura, s prvim danom lanjskog siječnja. "Nije se našao nijedan bankomat, a da nema eura u njemu", dodao je.

"Itekako dobro" iskorištavanje europskih financijskih poluga

Poručio je da je Hrvatska ostvarila sve što je planirala, a preostaje joj još članstvo u OECD-u, u koji bi, prema Plenkovićevoj računici, trebala ući u prvom tromjesečju 2026. Pritom, Hrvatska je očuvala političku, ekonomsku, financijsku i socijalnu stabilnost, zahvaljujući i politici državnog intervencionizma.

Plenković je apostrofirao i "itekako dobro" iskorištavanjem financijskih poluga velikih europskih sredstava, pri čemu je izdvojio i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u čijem je korištenju Hrvatska među najboljima i najbržima.

Tako je Europska komisija prošli tjedan isplatila Hrvatskoj 585,1 milijun eura u obliku pretfinanciranja u sklopu plana REpowerEU. Naime, riječ je o predujmu u sklopu NPOO-a za dio koji se odnosi na zajmove, a kako je danas ocijenio Plenković, nitko nije ni "trznuo" u hrvatskoj javnosti na tu vijest. "To je postala rutina. Kao da je normalno", rekao je.

"Treba razumjeti", rekao je Plenković, "da obnova od potresa u Zagrebu i Petrinji košta, a nitko se ne pita odakle pare." Pritom je izvijestio da su do sada na obnovu potrošene 2,3 milijarde eura.

Naglasio je i da je ovo godina demokratskih izazova u kojoj će pola čovječanstva izaći na izbore, među ostalim i EU, pa i Hrvatska.

- To znači da sve ovo što radimo predstavljamo ljudima zbog kojih to radimo, poručio je Plenković, istaknuvši da je ulazak u eurozonu jedan od strateških i formatirajućih za hrvatsko društvo i narod.

Zaključno, apostrofirao je tri temeljna cilja za Hrvatsku u ovom desetljeću i poslije. Mora imati političku stabilnost, biti ekonomski snažna te društveno solidarna. "Kada je riječ o potonjem, upravo se i naporima za povećanjem plaća u državnom i javnom sektoru žele smanjiti nejednakosti i pomoći onima s nižim primanjima", poručio je predsjednik Vlade.

Izvoznicima smanjen trošak tečajnih razlika

Uvođenjem eura hrvatskim je izvoznicima smanjen trošak tečajnih razlika. U tvrtki HF Belišće kažu - u 12 godina na tečajnim razlikama nakupilo im se 2 milijuna eura troška. 

- Sada toga više nema, dakle tih 2 milijuna, ovisno o godini, to je nekih 5 do 10 posto utjecaja na naš rezultat. Ove godine toga prvi put nema i moram izrazit stvarno jedno veliko zadovoljstvo time, rekao je Zoran Uranjek, direktor u tvrtki HF Belišće.

Zbog uvođenja eura i uvjeti kreditiranja u Hrvatskoj izjednačili su se s onima u najrazvijenijim zemljama.

- Mi smo sada prvi put u situaciji da su kamatne stope u Hrvatskoj niže, i to znatno niže, od kamatnih stopa u zemljama kojima smo se uvijek divili i gledali kao uzor, kao što su to Njemačka, kao što su Austrija ili Italija, istaknuo je Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a.

No građani uvođenje eura povezuju s inflacijom. Najčešće su na meti kritika - trgovci.

- Konzum nije dizao cijene zbog uvođenja eura, pristupili smo etičkom kodeksu. Cijeli proces smo odradili vrlo transparentno, rekao je Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma.