Konjogojstvo u stalnom rastu, sve više konja i uzgajivača

Konjogojstvo u Hrvatskoj unazad deset godina stalno raste. Sve više je uzgajivača, broj konja je u posljednjih godinu dana veći za čak osam posto. Konje uzgajamo ponajviše iz ljubavi i tradicije, za sportska natjecanja i manifestacije, oživjelo je i tržište. Nisu loši ni poticaji,  pogotovo za autohtone pasmine pa naravno da konjogojci u tom poslu pronalaze računicu. Pogotovo oni koji ustrajno rade na genetskom potencijalu svojih konja. 

- Mi smo zapravo oduvijek u tom konjogojstvu. Naši su držali konje i dida s mamine strane i s očeve strane. S očeve strane su Ličani a s mamine strane Šokci koji su imali konje na pašnjaku, govori uzgajivač iz Brodskog Stupnika Antun Barac. 

Pa se i Antun nakon povratka s ratišta i gubitka posla prihvatio konjogojstva.  

- Sve žensko i dobar dio muških ostaje u rasplodu. Tako da sam došao do ovog broja. Ništa to nije kupljeno, to je sve moje, vlastiti uzgoj. Krenuo sam s nekih pet-šest komada. Evo sad sam na ovom broju, kaže Barac. 

A broji devedeset pet hladnokrvnjaka. Na nedavnoj izložbi u Brodskom Stupniku upravo su grla iz njegova uzgoja vlasnicima donijela veselje i nagrade.

- Mojih konja je više ovdje, ali ja sam samo proizvođač. Ja sam taj koji je uzgojio. Neka grla su prodana i to su drugi vlasnici dobili nagrade. Svejedno mi je drago. To su moji konji. To su moji eksponati, govori Barac. 

- Izloženo je 28 grla, u raznim kolekcijama. Kolekcija mladih pastuha, mladih kobila, rasplodnih kobila, zrelih pastuha, nabraja Igor Orešković, predsjednik Udruge uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka „Slavonac".

Šampionski je pehar otišao u ruke veterana i začetnika priče koja čuva tradiciju konjogojstva u tom kraju.

- Mi smo kao udruga treća u Hrvatskoj po uzgoju rasplodnih kobila a prva po broju članova, rekao je Stjepan Javor, tajnik Udruge uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka „Slavonac".

Jer konji znače prestiž i ponos. Da ih mnogi drže iz ljubavi i zbog tradicije, vidjelo se i na Nacionalnoj izložbi lipicanaca u Slavonskom Brodu. Na ocjenjivanje je stiglo šezdeset vrhunskih grla.

- Ovdje smo okupili i Slavoniju, i Baranju i Srijem. I to je onaj dio da možemo komentirati što je kod koga bolje, vidjeti uzgojne linije koje su bolje, rekao je predsjednik Konjogojstvene udruge Slavonija Marijan Benić. 

- Prije svega je genetika na prvom mjestu. Znači odabir kobila i pastuha, njihovo sparivanje uz daljnji uzgoj naravno da dolazi do ovakvih rezultata kao što je on sada, rekao je vlasnik šampionskog grla iz Vrpolja Marko Vrtarić. 

- Organizirali smo inicijativni odbor da pokrenemo osnivanje Saveza uzgajivača lipicanaca jer definitivno je to potrebno. Lipicanci su sad blago koje je priznato i pod UNESCO-om. UNESCO ih je priznao kao zaštićenu baštinu, kazao je uzgajivač iz Sikirevaca Antun Medvidović.

A domaće konjogojstvo posljednjih deset godina bilježi stalan rast. 

- U odnosu na prošlu godinu je povećanje konja za 8,34%, što je stvarno puno. Ono što je zanimljivo, raste ovaj dio populacije konja koji se koriste u određenim sportovima, ali drugi dio, oko tri četvrtine, pripada našim hrvatskim izvornim pasminama, otkrio je Mato Čačić iz Ministarstva poljoprivrede. 

Uzgajivači hrvatskog hladnokrvnjaka dobro su organizirani. Unatoč teškoj godini i manjku stočne hrane, nadaju se, pozitivnoj računici.

- Tržište nam je osigurano, blizina talijanskog tržišta ne možemo ga zasititi. I potpore su uredu, mogle bi biti bolje, rekao je Miško Šklempe, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka.

- Italija je zadnja opcija i za mene najžalosnija. Najgore mi je kad ne uspijem prodati konje za rasplod i dalje za uzgoj, ako moraju otići tamo, rekao je Antun Barac.

Zato se uzdaju u mlade snage. Konjogojstvo, kažu, može snažno promovirati agroturističke potencijale, čuvati ekopašnjake i bioraznolikost, a to je neprocjenjivo.