Kozmetika ili pomak? Podjele zbog novih pravila za prijevremene mirovine

Od 1. siječnja ukinuta je penalizacija za umirovljenike u prijevremenoj mirovini, ali samo za starije od 70 godina. Tom odlukom, donesenom u sklopu posljednje mirovinske reforme, oko 127 tisuća umirovljenika dobit će u prosjeku 55 eura veću mirovinu najkasnije u travnju.

Je li riječ o iskoraku prema pravednijem mirovinskom sustavu ili samo djelomičnom rješenju? Hoće li se to povećanje doista osjetiti u svakodnevnom životu umirovljenika, s obzirom na rast troškova života? 

Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećko Vuković kazao je u emisiji U mreži Prvog kako povećanje invalidskih mirovina i skidanje penalizacije za prijevremene starosne mirovine krenulo je s prvim siječnja 2026. godine, a rok koji je Mirovinski zavod dobio prema zakonu o mirovinskom osiguranju je kraj ožujka.

- Naši korisnici ne moraju podnositi zahtjeve. Automatski će se svima onima kojima pripada povećanje, odnosno ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina biti to riješeno, naglasio je.

Nepravda zbog penalizacije prijevremenih mirovina

Sindikat umirovljenika godinama ukazuje na nepravdu glede penalizacije prijevremenih mirovina te smatraju da je ova mjera kozmetička stoga što smatraju da bi ona trebala biti ukinuta sa 65 godina kada se odlazi u starosnu mirovinu.

- Ovo sa 70 godina ispada „tko doživi” i smatram da to nije u redu, naglasila je, Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika kazao je kako ova nelogična odluka da se penalizacija ukida s navršenih 70 godina stoga što postoje ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu godinu dana prije navršenih 65 godina, a ima i onih koji su otišli 5 godina ranije.

- Svi oni imaju isto da bi se njima sa 70 godina ukinula penalizacija. Mi smo tražili da se to ukine sa 65 godina, ali alternativa je bila da to bude onoliko kasnije koliko je netko prije 65 godina otišao u prijevremenu mirovinu, no ministar Marin Piletić nije pokazao razumijevanje za to, naglasio je.

Optimalno rješenje kod predlaganja zakona

Vuković je rekao kako je granica od 70 godina postavljena novim Zakonom o mirovinskom osiguranju i, kako kaže, nema retroaktivne primjene.

- Vlada je našla optimalno rješenje kod predlaganja zakona. Ekonomski analitičari ukazuju kako ukidanje penalizacije favorizira prijevremene mirovine i dovodi u nepravedan položaj one koji su odradili do kraja i primaju starosnu mirovinu, a tijekom će korištenja mirovine primiti manje, a uplatili su više nego oni koji koriste prijevremenu mirovinu, kazao je.

Stanišić je naglasila kako nitko nije spomenuo diskriminaciju vezanu za penalizaciju gdje su žene posebno diskriminirane stoga što one idu prije u starosnu mirovinu.

Prosvjedi umirovljenika

Špika je kazao kako će prosvjedi umirovljenika biti ponovno.

- Od 10 ljudi koji su išli u prijevremenu mirovinu, njih 8 ili 9 nije išlo svojom voljom. Oni koji su išli u prijevremenu mirovinu u prosijeku imaju dulji radni staž od onih koji su išli u punu starosnu mirovinu i nema logike da se oni stavljaju u isti položaj s drugima te da im se penalizacija ukida s navršenih 70 godina, istaknuo je.

Stanišić naglašava kako je statistika nešto što nema veze sa stvarnošću.

- Šalje se poruka da nije dobro raditi dulje, posebno poslove koji su slabije plaćeni, kazala je.

Vuković je rekao da je mirovina odraz plaća kroz cijeli radni vijek.

- 1990. godine udio mirovine u prosječnoj plaći je bio 75 posto, a danas je 40 ili 45 posto ako se uzmu mirovine po posebnim propisima, naglasila je Stanišić.

" Politička odluka da su mirovine znatno niže od plaća"

Špika je kazao da je politička odluka da su mirovine znatno niže od plaća.

- Prosijeci ne mogu opovrgnuti činjenicu da je oko 400 tisuća ljudi prima mirovinu manju od 450 eura ili da 800 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 700 eura. To je činjenica. Često sam upozoravao da je aktualna vrijednost mirovine pogrešno izračunata, istaknuo je.

Naglašava kako su u zadnjih 10 godina mirovine rasle 90 posto, plaće su rasle 115 posto, a potrošačka košarica je rasla 141 posto. Dodaje kako mirovine ni plaće nisu pratile inflaciju od koje jedino korist ima proračun RH.

Stanišić je kazala kako tamo gdje se na pola radnog vremena zapošljavaju umirovljenici su uglavnom deficitarna zanimanja i to je, kako kaže, iznimno teško za njih, a i dvojbeno je koliko je isplativo.

Špika je rekao kako je velika sramota povećanje mirovina za 6 eura jer se više ne priča o 13. mirovini, božićnici i paketima pomoći koji su najpotrebitijima bili "kisik" da bi preživjeli.

"Izmjene zakona na kozmetičkoj razini"

Stanišić je kazala kako su izmjene Mirovinskog zakona donijele mnoge apsurdne situacije. Jedna od njih je kada se ukinuo desetogodišnji najbolji prosjek za izračun mirovine.

Šipka je istaknuo kako Vlada radi cijele izmjene Zakona o Mirovinskom osiguranju na kozmetičkoj razini, a u suštini se ništa za umirovljenike ne mijenja.