Kratohvil: Obrtnici nikad traženiji, cijenjeniji i plaćeniji

Obrtnici su u ovom trenutku nikad traženiji, cijenjeniji i plaćeniji, a o tome govori i podatak da ih je danas više od 135 tisuća ili 10,5 posto više nego godinu ranije, kazao je u utorak predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil. 

- To govori o velikoj potražnji za obrtništvom, i to u svim djelatnostima. Vesele također podaci o novootvorenim obrtima te interesu mladih za obrtništvo, rekao je Dalibor Kratohvil na druženju s novinarima u kojem se osvrnuo na proteklu godinu i na planirane aktivnost u ovoj godini.

Inače, po podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj na kraju 2025. godine broj obrta je iznosio 133.640, što u odnosu na prosinac 2024. predstavlja rast od 10.578 obrta odnosno 8,6 posto.

U prosincu 2025., kazao je Kratohvil, najveći udio u ukupnom broju obrta bilježi Ceh uslužnog zanatstva (57,9 posto), a slijede ga Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8 posto), Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5 posto), Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (8 posto), Ceh proizvodnog zanatstva (7,3 posto), Ceh trgovine (6,6 posto) te Ceh ribarstva, marikulture i poljodjelstva (2,9 posto).

Porast broja obrta bilježi se u svim županijama, a najveći je u Gradu Zagrebu (9,1 posto ili 2.279 obrta više) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (8,7 posto ili 1.378 obrta više).

Prema iznesenim podacima, u prosincu 2025. u obrtima u Hrvatskoj bilo je zaposleno 236.280 osoba, od čega 135.843 obrtnika i 100.437 radnika. Broj ukupno zaposlenih osoba u obrtima bilježi kontinuiran rast pa se tako u odnosu na prosinac 2024. taj broj povećao za 9.797 osoba odnosno 4,3 posto.

Obrtništvo opterećeno nizom izazova

- Što se tiče izazova s kojima se obrtništvo suočava, Kratohvil je izdvojio kronični nedostatak radne snage i to u svim djelatnostima, velika porezna davanja, nelojalnu konkurenciju te obrazovni sustav koji još uvijek nije adekvatan da bi pratio ono što obrtništvo i gospodarstvo trebaju. Tu su još masovna proizvodnja i uvoz jeftine robe te povećanje cijene svih ulaznih troškova, dodao je.

HOK će, kako je kazao, nastaviti tražiti promjene i unapređivati uvjete za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika.

Od planiranih aktivnosti za ovu godinu naveo je nastavak problematiziranja obrtničkih tema i jačanja vidljivosti obrtničkih problema u javnosti, snažnije educiranje i informiranje obrtnika, pokretanje Fonda solidarnosti za pomoć obrtnicima i komorskom sustavu, sufinanciranje nastupa na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu, provedbu nacionalne promotivne kampanje naukovanja kroz ESF+ projekt Poticanje strukovnog obrazovanja - učenje temeljeno na radu, pokretanje projekta za promociju prijavljenog rada i suzbijanje rada na crno u partnerstvu s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, HGK i HUP-om financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, pokretanje ESF+ projekta Unaprjeđenje majstorskog zvanja s ciljem izrade novih programa majstorskih ispita u skladu s novim tehnologijama i potrebama tržišta rada itd.

Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić, odgovarajući na pitanja novinara oko problema s kojima se obrtnici suočavaju vezano uz provedbu Fiskalizacije 2.0., kazala je da se stanje polako stabilizira.

- Uzet će to još nešto vremena, još uvijek ima izazova na svim nivoima, rekla je Mostarčić, te ocijenila pozitivnim to što je Ministarstvo financija objavilo kako neće kažnjavati za nenamjerne pogreške.