Krešić: Last minute postaje pravilo u turizmu

Iza Hrvatske je još jedna uspješna turistička sezona, ocijenio je u središnjem Dnevniku HTV-a ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić, istaknuvši da je rezultat posebno značajan s obzirom na složene geopolitičke i gospodarske okolnosti.

Uspješna turistička sezona

- Iako ta turistička sezona nije možda bila veliki iskorak u odnosu na prošlogodišnju, ipak, s obzirom na izuzetno složene geopolitičke i ekonomske uvjete u kojima se ona odigrala, mislim da moramo biti zadovoljni, rekao je.

Kao jedan od najvažnijih trendova izdvojio je sve veći udio rezervacija u posljednji trenutak, odnosno takozvanog last minute bookinga.

- To je nešto na što ćemo se morati u budućnosti naviknuti. To više nije iznimka, to postaje pravilo u turizmu, rekao je.

Krešić je istaknuo i da je rast cijena ove godine bio znatno blaži nego lani. Turisti su, dodao je, sve racionalniji i pažljivije raspolažu svojim novcem.

Osim sigurnosti, koja je još od pandemije jedan od važnih čimbenika pri odabiru turističke destinacije, sve važniji postaju i klimatski uvjeti.

Klimatske promjene

Klimatske promjene i sve izraženiji temperaturni ekstremi sve više utječu na ponašanje turista, no zasad nema konkretnih pokazatelja da se turistička potražnja zbog visokih temperatura značajnije preusmjerava s Mediterana prema sjeveru Europe, ocijenio je Krešić.

- Ono što možda vidimo je više nekakav vremenski preraspored, odnosno vremenska preraspodjela te turističke potražnje, rekao je.

Prema njegovim riječima, zbog sve viših temperatura dio turista mogao bi izbjegavati putovanja u srpnju i kolovozu te ih pomaknuti u ugodnije dijelove godine.

- Možda su manje atraktivna ta putovanja u 7. i 8. mjesecu, gdje se potražnja prelije u 5. i 6. mjesec, odnosno u 9. i 10. mjesec, dakle u taj period predsezone i posezone, rekao je Krešić.

Sezonalnost turizma

Istaknuo je i kako Hrvatska i dalje ima izraženu sezonalnost turizma, no kako je rekao, ona nije samo hrvatski problem, već obilježje turizma svih mediteranskih zemalja.

Kao jedan od načina smanjenja sezonalnosti izdvojio je razvoj novih i kvalitetnih turističkih sadržaja u predsezoni i posezoni, koji nisu nužno vezani uz sunce i more.

- Sunce i more još će dugo godina u budućnosti biti naš glavni turistički resurs, rekao je, ali dodao da ponudu treba nadopuniti sadržajima koji mogu privući goste i izvan glavne sezone.

Važnim smatra i otvaranje novih, posebice dalekih tržišta. Dio gostiju s prekooceanskih tržišta, kaže, možda ne preferira dolazak u Hrvatskoj u vrhuncu sezone, nego upravo predsezonu i posezonu.

Krešić smatra da bi Hrvatska trebala više ciljati i na različite sociodemografske skupine turista. Trenutačno su među najvažnijim gostima obitelji s malom djecom, koje zbog školskih obveza imaju ograničene mogućnosti putovanja.

- Tu postoje poslovni turisti, postoje umirovljenici, postoji cijeli još niz drugih sociodemografskih skupina, rekao je Krešić, ističući da bi upravo privlačenje takvih gostiju moglo pridonijeti smanjenju sezonalnosti.

Turizam ima i društvene troškove

Turistički razvoj, uz prihode i koristi, donosi i određene društvene, prostorne i okolišne troškove, upozorio je Damir Krešić. Među njima je izdvojio i manju sklonost mladih ljudi prema obrazovanju u destinacijama s visokim intenzitetom turizma.

Krešić je rekao da je sklonost obrazovanju među ljudima koji žive u takvim destinacijama nešto manja nego što je hrvatski prosjek.

- To je jedan od društvenih troškova turističkog razvoja, koje mi rijetko uzimamo u obzir kada gledamo koje su koristi i koji su, na neki način, troškovi tog turističkog razvoja, rekao je.

Prema njegovim riječima, pri procjeni učinaka turizma ne bi trebalo gledati samo prihode koje on ostvaruje, već od njih treba oduzeti i troškove turističkog razvoja.

- Da bismo mi ispravno bilancirali razvoj turizma, ne smijemo gledati samo inozemne, odnosno kako smo ih prije zvali, devizne prihode od turizma i ukupne prihode od turizma, nego od tih prihoda trebamo oduzeti troškove, istaknuo je.

Među važnijim troškovima izdvojio je utjecaj turizma na okoliš i prostor, ali i društvene posljedice.

- Jedan od tih društvenih troškova je zapravo smanjenje sklonosti mladih ljudi ka obrazovanju, rekao je Krešić, te dodao: Naravno, da su manje skloni ka obrazovanju jer kroz rentijerstvo, na neki način, mogu sebi puno lakše osigurati nekakvu ugodnu egzistenciju.