'Početkom 2028. preuzimamo polovicu otpada iz NE Krško'

Kako će se, kada i gdje u Hrvatskoj zbrinjavati radioaktivni otpad? Detaljnije o toj problematici bilo je govora u emisiji "U mreži Prvog".

Gosti emisije bili su državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar i direktor Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne Krško Josip Lebegner. 

Na prošloj tjednoj sjednici Vlade u Sabor je poslan prijedlog Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Njime se osigurava prostorno-plansko utvrđivanje lokacije tog centra te uvjeta provedbe zahvata u prostoru.

Špehar ističe da je riječ o zbrinjavanju otpada iz elektrane Krško.

- Predloženim zakonom potrebno je stvoriti temeljne preduvjete, prvenstveno za izradu procjene utjecaja na okoliš, na kojem bi se takav jedan objekt gradio. Također i uvjete za njegov rad u trenutku kada i ako takav zahtjev bude ocijenjen prihvatljivim, naveo je. Ovdje se radi o otpadu, prvenstveno iz nuklearne elektrane Krško, koji se zadnjih 40 godina, koliko ona radi, odlaže i čuva privremeno na samoj lokaciji Krško, kazao je Špehar.

Špehar: Otpad s više lokacija objediniti na jednom sigurnom odlagalištu

Napominje da postoji potreba za zbrinjavanjem otpada koji i mi unutar Hrvatske proizvodimo.

- Radi se i o potrebi za zbrinjavanjem institucionalnog otpada kojeg imamo i kojeg mi sami unutar Hrvatske proizvodimo kao rezultat određenih aktivnosti zdravstva, znanosti i industrije, naveo je.

Otpad se trenutačno skladišti na više lokacija unutar RH.

- Taj otpad konkretno se danas skladišti na više lokacija unutar Republike Hrvatske, što nije dobro, to je privremeno, a ovim projektom, odnosno zakonom, predviđa se izgradnja odlagališta koje bi bilo centralno mjesto za takve stvari.

Naglašava, nužnost sistematičnog rješenja koje bi bilo adekvatno, ali i privremeno, dok se ne izgradi trajno odlagalište.

- Izgradnjom odlagališta bi se na sustavan i siguran način po najmodernijim standardima, otpad privremeno skladištio idućih četrdeset godina, nakon čega bi se još u drugoj fazi radilo konačno odlagalište, istaknuo je.

Prema Špeharovim riječima, zakon ide u saborsku proceduru, a njegovo donošenje očekuje se u prvom kvartalu sljedeće godine.

Lebegner: Hrvatska mora preuzeti polovicu otpada iz NE Krško

- Nakon što zakon bude donesen, dovršit će se studija utjecaja zahvata na okoliš i predat će Ministarstvu zaštite okoliša zahtjev da se pokrene postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, naveo je Lebegner.

Lokacija izgradnje bit će bivša vojna lokacija, koja je proglašena, za tu namjenu, neperspektivnom.

- Radi se o lokaciji Čerkezovac, to je bivša vojna lokacija na Trgovskoj gori. Ona je proglašena 2020. godine vojno neperspektivnom i fond koji je tada preuzeo je nama i dao na korištenje, rekao je.

Govoreći o planiranoj dinamici projekta, istaknuo je razdoblje od dvije godine.

- Očekujemo da bi cijela priča s procjenom utjecaja zahvata na okoliš bila gotova sljedeće godine, dakle negdje 2026. Također, 2026. godine mogli bismo dobiti lokacijsku dozvolu i zatim bismo 2027. krenuli s izgradnjom centra. Operativan bi bio 2028. godine, pojašnjava.

Obrazlažući zašto je potrebno krenuti u proces zbrinjavanja otpada, apostrofirao je međudržavni ugovor, Hrvatske i Slovenije o zbrinjavanju nuklearnog otpada.

- Polovica radioaktivnog otpada se mora iz nuklearne elektrane Krško na našoj strani zbrinuti. Međudržavnim ugovorom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, kojim se regulira status nuklearne elektrane Krško, mi smo se obvezali preuzeti polovicu radioaktivnog otpada, kazao je.

Od privremenog do trajnog: Put ka sigurnom odlaganju nuklearnog otpada

Upitan o količinama otpada na godišnjoj razini u NE Krško, Lebegner ističe kako se radi o 30 kubnih metara, ali da su njezini kapaciteti ograničeni.

- Godišnje je manje od 30 kubnih metara u Nuklearnoj elektrani Krško. Ona kako nema baš previše mjesta tamo i to jedan je od razloga zašto moramo početkom 2028. krenuti s preuzimanjem. Ona radi intenzivno na redukciji volumena, istaknuo je.

Izlažući procjene količine otpada i planove za njegovo skladištenje, istaknuo je dva projekta.

- U Hrvatskoj sav otpad koji se u zadnjih 60 godina akumulirao, procjenjujemo da je to nekih 11 kubnih metara. Nakon što se na "Ruđeru Boškoviću" napravi dekomisija i razgradi, sve skupa u Hrvatskoj neće biti više od 100 kubnih metara. I za taj otpad je predviđeno na Čerkezovcu jedno skladište, znači jedan od postojećih vojnih bunkera. On će se rekonstruirati i prenamijeniti u tu svrhu, kazao je Lebegner.

- Za otpad iz Nuklearne elektrane Krško je predviđeno izgradnja novog skladišta, i u njemu će se slagati betonski blok s otpadom. Maksimalno 2450 kocaka s otpadom stane unutra, objašnjava.

Špehar objašnjava da će se, nakon prve faze, pristupiti razmatranju solucije trajnog odlagališta.

- Kada se ovaj projekt na kome se radi, pokaže da funkcionira, onda, opet uz prvenstveno učešće struke, ćemo ići u drugu fazu, a to je razmatrati lokaciju gdje bi se to trajno moglo skladištiti i odlagati, kazao je.

- Kada kažem trajno, to je onda u geološkim strukturama, onda je to podzemno. Ovo sve do sada je nadzemno. Podzemno, na još sigurniji način, jer ovo je privremeno skladištenje, a ovo bi bilo trajno, zaključuje Špehar.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: