Hrvatske su potrebe za makom oko dvjesto tona godišnje, a ove će godine domaći proizvođači prvi put proizvesti dvostruko više. Otkup maka za strana tržišta je siguran, i to uz dobru cijenu. Lani je ona iznosila od 1,80 do 2,00 eura za kilogram, a slično će biti i ove godine. Zbog toga je u Baranji, gdje se nalazi većina domaćih proizvođača, sve više ljubičastih polja koja su postala i svojevrsna turistička atrakcija.
U vrijeme žetve pšenice, bit će i žetva ovoga maka. Trenutno ljubičasti cvjetovi maka predivan su prizor na baranjskim poljima. U Topolju su ga počeli uzgajati iz znatiželje.
- Prvo malo u sestrinoj bašti, pa smo to raširili na hektar, dva da vidimo. Učili se oko sjetve i svega toga, pa je onda prešlo nekih desetak hektara, pa stotinjak i sada imamo ove godine s kooperacijom blizu 500 hektara, rekao je Vinko Kovačev, član zadruge proizvođača maka.
Riječ je o vrlo jednostavnoj kulturi koja traži malo, a daje puno. Postoji jari i ozimi mak, a uz ljubičasti sije se i bijeli, i ružičasti. Na tim je poljima jedino divlji, crveni mak, nepoželjan.
Maku je čak godilo i ovo vrlo kišno proljeće.
- Prošle godine je bilo oko 3-4 glavice, dok ove godine možemo vidjeti nekih 6-8, znači skoro duplo, stoga se nadamo i većoj kilaži u samoj žetvi, rekao je Luka Kovačev, član zadruge proizvođača maka.
Prethodnih iskustava nisu imali, a danas ih u zadruzi radi devetero. Zbog divljači su imali veliku štetu na suncokretu i kukuruzu, no zanimljivo je da divljač ne dira mak. Pa su i u tome vidjeli priliku. Kao i u činjenici da klima u Hrvatskoj pogoduje ranijoj žetvi.
- Mi imamo tu veliku prednost u Hrvatskoj što naš mak dolazi više od mjesec dana ranije u odnosu na Češku, pa kad oni potroše svoje zalihe, kad je najveća cijena, tad naš mak dolazi. Oni žanju u drugoj polovici osmog mjeseca, a mi dolazimo početkom sedmog, istaknuo je Vinko.
A to je vrlo zanimljivo jer se Češka smatra najvećim svjetskim uzgajivačem maka i zemljom koja određuje tržišnu cijenu. Baranjski poljoprivrednici sav mak izvezu, pa je tako zanimanje za ovu kulturu sve veće. Prošle godine, u suši je prinos bio do tonu po hektaru, a otkupna cijena do dva eura po kilogramu. Računica je jasna, uzgoj maka itekako se isplati.