07:41 / 24.03.2022.

Autor: T.D./U mreži Prvog/HRT

Brusić: Poslovna zajednica veoma zainteresirana za zapošljavanje izbjeglica iz Ukrajine

Anny Brusić

Anny Brusić

Foto: U mreži Prvog / HRT

Načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite, osječko-baranjski župan Ivan Anušić, direktorica HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić i načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite Tomislav Marević gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" i govorili o ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. 

Tomislav Marević rekao je kako brojevi govore da je u Hrvatsku ušlo 9 i pol tisuća raseljenih osoba.

- I dalje su to većinom žene i djeca. Imamo definirane kapacitete od prvog dana. Počeli smo se pripremati odmah kad smo vidjeli što se sprema. Velika je solidarnost hrvatskih građana i veliki broj ljudi smješten je privatno. U pojedinačnim smještajima je malo više od tisuću ljudi. Ljudi se u prihvatnim centrima ne zadržavaju dugo. Ideja je bila da budu do 48 sati, ali pokazalo se da možemo biti puno brži. Dok dođu na preglede, testiranje na koronavirus, uzimanje svih podataka i registraciju, već imamo spremne kolektivne smještaje na koje idu svojim prijevozom ili mi angažiramo prijevoz. To ide glatko, nema nikakvih problema, rekao je.

O Vladinoj odluci o financiranju stambenog zbrinjavanja izbjeglica u pojedinačnom smještaju 

Rekao je da je ponosan što je Hrvatska reagirala tako solidarno već u prvim tjednima, kada su ljudi dobrovoljno bez očekivanja bilo kakvih naknada primili raseljene ljude u svoje kuće. 

- Znali smo da to ne može biti dugo održivo. Dobili smo sada veliku stvar u pogledu odluke Vlade da ljudi koji će biti smješteni u privatnim objektima, da će vlasnici tih objekata imati neku naknadu. To nije ogroman novac gdje bi ljudi stjecali veliku dobit. Svakako će pokrivati režijske troškove, održavanje i sve ono što je bitno da nekretnina bude u dobrom stanju nakon odlaska ljudi u Ukrajinu. Ravnateljstvo civilne zaštite će sa svakim korisnikom nekretnine i vlasnikom tog objekta sklopiti ugovor. Danas ćemo pripremiti poziv svim zainteresiranim osobama. Imat ćemo bazu podataka kako bi vrijeme čekanja iz prihvatnog centra bilo što kraće i da ljudi automatski idu prema svojim odredištima, rekao je Marević.

Ivan Anušić rekao je da u Osječko-baranjskoj županiji imaju iskustva kad je riječ o prognaničkom životu i nedaćama vezanima za rat.

- Čim je počela invazija Rusije na Ukrajinu, znali smo što će se događati i počeli smo pripremati akcijski plan koji je pripremljen kroz krizni stožer koji je preuzeo konkretna rješenja. Prvi val koji je došao na područje naše županije, a trenutno ih ima 350 u Osječko-baranjskoj županiji, počeli smo s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu, koja vodi ovu aktivnost, zajedno s našim zavodom za zapošljavanje i Crvenim križem, MUP-om i svim službama civilne zaštite pripremati konkretne stvari, rekao je.

Anušić: Ti ljudi žele raditi i nisu pobjegli od rata u Ukrajini da bi bili negdje drugdje

Istaknuo je kako je važno integrirati ljude u zajednicu.

- Trenutno je 31 dijete krenulo u osnovnu i srednju školu. Dio odraslih osoba koji je iskazao želju da radi, već i radi. Nedavno je u Osijeku otvoren infopunkt gdje se sve informacije na jednom mjestu mogu dobiti. Svatko od ovih raseljenih osoba odlazi informiran i zbrinut iz infopunkta. Svi se nalaze u smještajima, nitko nije u prihvatnom centru. U prihvatnom centru se zadržavaju samo u onom trenutku kada dolaze i kada se vrši popis te ih se nakon toga upućuje u smještaj, rekao je Anušić.

Rekao je da postoje muškarci koji su došli iz Ukrajine koji nemaju vojnu obavezu jer očevi troje ili više djece nemaju vojnu obavezu.

- Otac i majka petero djece prvog dana kada su došli u Osječko-baranjsku županiju našli su i radno mjesto. Ti ljudi žele raditi i nisu pobjegli od rata u Ukrajini da bi bili negdje drugdje, dodao je.

Brusić: Ne trebaju svjedodžbe za pojedina zanimanja

Anny Brusić
rekla je da je poslovna zajednica veoma zainteresirana za zapošljavanje izbjeglica iz Ukrajine.

- Treba nam još malo vremena da sustav u potpunosti profunkcionira. Da bi došlo do pravog zapošljavanja, moraju se neke procedure pojednostavniti ili neko državno tijelo treba reći kako ne očekuje da se u ovom trenu od ukrajinskih zaposlenika traže svjedodžbe ili diplome. Naše zakonodavstvo je dosta rigidno i kruto, rekla je.

Logično je pretpostaviti da ljudi kad bježe iz svoje zemlje ne razmišljaju o svjedodžbama i da ih velik dio neće imati, kazala je Brusić.

- Očekujemo da država koja se snažno aktivirala donese odluku da ne trebaju svjedodžbe za pojedina zanimanja. Za ona gdje se misli da je potrebno imati svjedodžbe, može se uvesti sustav mentoriranja. Planira se veći broj zapošljavanja u hotelskom sektoru. U Istri su veći hotelski lanci. Cilj je u većem valu zaposliti veći broj osoba. Znamo da su to više od 40 posto žene i da ima oko 40 posto djece. Naravno da je potrebna i briga za djecu kad netko od roditelja radi. Neke od tih hotelskih kuća imaju mogućnost smještaja, ali neke nemaju. Postoje i jezični izazovi. U nekim zanimanjima znanje jezika je poželjno. Znanje jezika potrebno je organizirati. Da bi čovjek bio integriran u neku sredinu, treba znanje jezika i posao, naglasila je. 



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!