12:38 / 10.12.2021.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Marić: 1. siječnja 2023. preko noći se prebacujemo na euro, dualni optjecaj dva tjedna

Konferencija "Hrvatska kao dio eurozone"

Konferencija "Hrvatska kao dio eurozone"

Foto: Srecko Niketic / PIXSELL

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić danas je u Rovinju izjavio da je zakon o euru u izradi. Nacrt bi trebao biti objavljen sredinom siječnja, a njegovo donošenje očekuje se u travnju iduće godine. 

Uz taj zakon bit će potrebno promijeniti 46 zakonskih i više od 70 podzakonskih akata prije samog uvođenja eura, rekao je Marić na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone" koja se održava u Rovinju u organizaciji Večernjeg lista i Istarske županije.

Vlada je 1. siječnja 2023. odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a objava formalne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu očekuje se sredinom iduće godine. 

- Od tog trenutka Hrvatska praktički ulazi u završnu fazu i sav ovaj posao koji radimo moramo još ubrzati jer je puno toga pred nama, rekao je Zdravko Marić, podsjećajući da će trebati povući gotovo milijardu i sto milijuna komada kovanica i 500 milijuna novčanica kuna te obaviti predopsrkbu banaka, pošte, Fine i poduzetnika novčanicama i kovanicama eura.

Slijedi velika prilagodba u financijskom sektoru te sve skupa ima jedan zajednički nazivnik, a to je "informiranje i zaštita potrošača kao integralni princip cijelog procesa koji vodimo".

Prema njegovim riječima, od kolovoza iduće godine zakonom o euru bit će regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena, što je jedan od načina da se ublaže pritisci na inflaciju. 

- Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna trajat će dualni optjecaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena trajat će minimalno godinu dana, istaknuo je ministar Marić. 

Ponovio je da se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.

- I premijer Plenković i guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva sljedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo vrlo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo. Pa i HNB je duboko integriran u tokove europskog sustava središnjih banaka, stoga je prirodno ići prema onome što piše u samom pristupnom ugovoru s EU. Kao što je bio dug put ulaska u EU, tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali prije svega zbog toga što je to dobro za naše gospodarstvo, poručio je ministar Marić. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je da je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu.

- Tomu će biti tako jer je u Hrvatskoj najveći valutni rizik, a on je najveći zbog visokog stupnja euroizacije. Većina dugova hrvatskih poduzeća ili je u euru ili indeksirana uz njega. Znači, ako dođe do deprecijacije kune prema euru za deset posto, povećat će se dug korporativnog sektora za 20 milijardi kuna. Ako gledamo sve sektore, dug se povećava za 52 milijarde kuna. Zbog toga je rizik visok i kad bi došlo do toga, bili bismo u recesiji. I zato HNB nikad nije dopuštao znatnije fluktuacije tečaja. Dakle, tečaj morate stalno držati fiksnim i vi ste time praktički već u eurozoni, poručio je guverner Vujčić. 

Kako se čulo na otvorenju konferencije, iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom nosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro donosi niz gospodarskih koristi.

Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije. Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korištenja nepovratnih sredstava na temelju Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti, rečeno je na konferenciji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!