Dekan Agronomskog fakulteta: Posljedice suše netko mora platiti

Gost Dnevnika HRT-a bio je Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a komentirao je utjecaj klimatskih promjena na hrvatsku poljoprivredu odnosno efekt dugotrajnih toplinskih valova i suše na cijenu hrane u Hrvatskoj.

 Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić naglasio je kako će ''posljedice suše netko morati platiti''.

- To će platiti proizvođači kroz povećanu cijenu prehrambenih proizvoda ili će platiti proizvođači koji ne uspiju dobiti višu cijenu na tržištu za svoje proizvode. To nam zapravo govori koliko moramo ulagati i povećati klimatsku otpornost naše poljoprivrede, kazao je.

Mešić smatra kako ''dugoročno možemo očekivati da će cijene hrane rasti'', pritom dodavši kako će klimatske promjene dovesti do ''svojevrsne selekcije među proizvođačima''.

- Oni koji ne budu spremni za klimatske promjene i ne budu dovoljno tehnološki i znanjem razvijeni postupno će gasiti svoju proizvodnju jer neće moći preživjeti. Oni koji su klimatski otporni, da ih tako nazovem, oni će samo u budućnosti rasti i zauzimati sve bolje tržišne pozicije. Sad je samo pitanje kakve ćemo mi proizvođače razviti u Hrvatskoj, poručio je.

Sigurnost opskrbom hrane je temeljna

Također se osvrnuo na posebnu ugroženost Hrvatske što se tiče opskrbe odnosno cijena s obzirom na visoku ovisnost o uvozu hrane.

- Pokušajte samo shvatiti ako smo ovisni o uvozu određenog proizvoda iz neke regije. U toj regiji se ne mora dogoditi politička nestabilnost, neka se u toj regiji u jednoj godini dogodi klimatski gadna nepogoda i jednostavno se smanji urodi toga proizvoda kod njih. U toj situaciji oni neće imati više dovoljno za izvesti i tada nama prijete nestašice, objasnio je.

Mešić je poručio da ''moramo shvatiti da ne možemo sve proizvoditi'' pritom naglasivši da ono što se u Hrvatskoj može proizvoditi ''to moramo uzeti da nam je strateški cilj da osiguramo prehrambenu sigurnost''.

- Puno govorimo o vojnoj sigurnosti i drugim vidovima sigurnosti, ali mislim da je ovo ipak nekakav temelj u kojem ako ne možemo osigurati dovoljne količine kvalitete hrane mislim da ćemo tu jako podbaciti, kazao je.

Potpore nisu poticale konkurentnost

Komentirajući (ne)konkurentnost hrvatske poljoprivrede Mešić je ocijenio kako je Hrvatska koristila broje potpore koje je imala ''za očuvanje postojećeg stanja'' pri čemu su potpore, ocijenio je, svega kompenzirale nisku konkurentnost.

- Na taj način smo izbjegli motivaciju poljoprivrednika da povećaju tu konkurentnost u većoj mjeri. Mi bismo zapravo trebali preusmjeriti način kako bi tome trebali pristupiti te usmjeravati novce u ona područja gdje možemo multiplicirati financijski učinak, gdje možemo od jednog eura dobiti tri eura, pojasnio je.

- Nije dobar način kompenzirati nisku produktivnost, vrlo često u kulturama koje onda u konačnici kao sirovinu izvozimo u inozemstvo, dodao je.

Što se tiče nedovoljnog navodnjavanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, Mešić je istaknuo kako ne bi trebao biti imperativ ''neselektivno povećati udio navodnjavanih poljoprivrednih površina''.

- Moramo shvatiti da je navodnjavanje alat i da taj alat služi da podignemo klimatsku otpornost. Moramo vidjeti koji učinak želimo s time postići te usmjeravati novce, a i vodu koja nam je evidentno ograničeni resurs, u one akcije i aktivnosti koje će nam omogućiti da postignemo bolju klimatsku otpornost, kazao je.