Mihaljinac Knežević: Novogradnja se lako prodaje, no nema je dovoljno

Ni koronakriza, pa ni potres nisu zaustavili rast cijena stanova u velikim gradovima u Hrvatskoj. Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju prošle godine bile su za 9% više nego u istom razdoblju 2020. O tome kakva je trenutačno situacija na tržištu i što očekivati u ovoj godini, u Studiju 4 je govorila Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK.

- Cijene jako variraju, ovisno o području Hrvatske, ovisno o tome radi li se o gradu ili ruralnom području. Variraju i prema vrsti nekretnine i primarno ih moramo dijeliti na novogradnju i starogradnju, novogradnja je puno skuplja. Moramo gledati i mikrolokaciju u određenim većim područjima, tako da imamo određeni rast u 2020. i 2021., rekla je.

Što se tiče cijena u Zagrebu i širem centru, rekla je da smo već 2019. imali pad transakcija - određeni građani su počeli odgađati kupnju jer im nekretnine više nisu bile priuštive. Novogradnja se i u Zagrebu i drugdje, rekla je, vrlo lako prodaje, ali to je relativno mali broj nekretnina u odnosu na potražnju.

- Za sada se novogradnja lako prodaje, no nema je dovoljno. Ona se prodaje po visokim cijenama, što ovisi i o mikrolokaciji u pojedinom gradu, ali i o tome gdje se u Hrvatskoj nalazi, objasnila je.

Što se tiče starijih stanova, rekla je da su tu previsoka očekivanja vlasnika takvih stanova što se tiče njihove vrijednosti.

- Moramo imati na umu da novogradnje ima vrlo malo. Problem imamo kada vlasnici starijih stanova počnu izjednačavati svoje nekretnine s novogradnjom. Novogradnja je jedan sasvim drugačiji proizvod od novogradnje, ona je po Zagrebu još traženija zbog potresa, ali ona nikada neće biti isto što i starija gradnja, rekla je.

Naravno da će na području gdje se gradi novogradnja možda malo porasti prosječna cijena starije gradnje, objasnila je, ali ona nikako ne može pratiti cijenu novogradnje.

- Nekretnina se mora promatrati u širokim kriterijima, ali i niz drugih faktora utječe na cijenu nekretnine, poput kvalitete zgrade, katnost, orijentacije, lift, renoviranje, rekla je.

Smatra da treba biti realniji u formiranju cijena na tržištu nekretnina.

- Posljednje 2 godine vide se razlike između traženih i realiziranih cijena. One koje su postignute su niže no što je traženo, rekla je. 

Mihaljinac Knežević je objasnila da je globalan trend da se uzimaju u obzir dijelovi gradova koji prije 10-ak godina nisu bili atraktivni, ali kupci su istisnuti.

- Radi nedostatka kvalitetne infrastrukture u rubnim dijelovima gradova i u ruralnim područjima, kupci su primorani ostajati u gradskim središtima, rekla je.

U Hrvatskoj su najviše cijene u Zagrebu i velikim turističkim gradovima po moru, u ruralnim područjima su cijene znatno niže ispod prosjeka. Rekla je i da stranci uglavnom kupuju po moru.

- Stranih kupaca u Hrvatskoj je oko 30% i to su uglavnom Slovenci, Austrijanci, Nijemci, dodala je.

Polako se vraća interes za nekretnine u centru Zagreba, rekla je, a primarno se traže neoštećene nekretnine ili da nisu pretrpjele veliku statičku štetu.

- Traže se, kao i ranije, mirnije ulice, renovirane zgrade, riješeni imovinsko-pravni odnosi. Općenito govoreći, u 2020. je promet u Zagrebu pao skoro 50%, čekamo podatke za 2021, no vidimo lagani oporavak, dodala je.

Rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva pokazuju da imamo gotovo 400.000 stanovnika manje, no porastao je broj nekretnina. Mihaljinac Knežević kaže da je najveći broj iseljavanja bio na onim područjima gdje inače nema velike ekonomske aktivnosti na tržištu nekretnina. Smatra da će se u Hrvatskoj nastaviti ulagati u nekretnine.